To su iznenađujuće brojke, koje je objavio ifo Institut za istraživanje javnog mnijenja: Očekuje se da će ekonomija u istočnoj Njemačkoj u nadolazećim godinama nadprosječno rasti u usporedbi s cjelokupnom njemačkom privredom. U „novim" njemačkim pokrajinama (pokrajine bivše Istočne Njemačke)istraživači predviđaju rast od 1,1 posto u 2024. godini, a zatim i rast od 1,7 posto tokom 2025. godine. Istovremeno, cjelokupna njemačka privreda će, prema prognozi ifo stručnjaka, ove godine bilježiti rast od svega 0,4 posto, a sljedeće godine 1,5 posto. To znači da će privreda na istoku Njemačke ove i sljedeće godine rasti znatno brže od cjelokupne njemačke privrede. Postoji nekoliko razloga što je to tako, objašnjava Joachim Ragnitz, zamjenik voditelja ifo podružnice u Dresdenu: "Prije svega, vidimo snažan rast u sektorima usluga vezanih uz potrošnju u istočnoj Njemačkoj."

Porasla kupovna moć istočnog dijela Njemačke

Postoje i drugi efekti, koji objašnjavaju veće stope privrednog rasta na istoku, ali oni neće dovesti do trajno visokog privrednog rasta. "2023. godine smo i dalje imali različita prilagođavanja visine penzija na istoku i zapadu Njemačke", objašnjava Oliver Holtemöller, potpredsjednik Leibniz Instituta za ekonomska istraživanja sa sjedištem u Halleu (IWH). 1. jula 2023. penzije su na zapadu povećane za 4,39 posto, a na istoku za 5,86 posto. "To znači da penzioneri imaju više novca u džepu i veće mogućnosti za potrošnju. Budući da je na istoku veći postotak penzionera, tamo se prilagođavanje odnosno povećanje penzija više osjeća nego na zapadu."

Sličan učinak ima i povećanje minimalne plate: "Budući da više ljudi na istoku Njemačke ima koristi od povećanja minimalne plate, kupovna moć na istoku raste više nego na zapadu." Međutim, Holtemöller ukazuje kako se povećana kupovna moć, ostvarena prilagođavanjem penzija, neće više ogledati u stopama rasta od ove godine. To je zato što su penzije prošle godine izjednačene - ubuduće će penzije i na istoku i na zapadu Njemačke rasti po istoj stopi.

Manja ovisnost istočnonjemačke ekonomije o izvozu

Osim veće kupovne moći, postoji još jedan efekat, koji omogućava jači rast privrede na istoku u usporedbi s onim na zapadu. Industrija, locirana u istočnoj Njemačkoj, "manje je pogođena ograničenjima u proizvodnji", kaže Joachim Ragnitz iz ifo Instituta. To opisuje i temeljnu razliku između industrija koje su uglavnom smještene na istoku i zapadu, kaže Klaus-Heiner Röhl, ekonomista na Institutu za njemačku privredu u Kelnu (IW). "Ekonomija na istoku Njemačke uglavnom je usmjerena na unutrašnju potrošnju, dok zapadnonjemačke industrijske grane snažno zavise o izvozu. U razdobljima ekonomske slabosti, kakvu trenutno doživljavamo, ekonomski učinak zapadne Njemačke znatno je više pogođen takvim padom nego istoka Njemačke."

To je razvoj koji se, prema mišljenju stručnjaka IW-a, već godinama može posmatrati: "Pogotovo pokrajine poput Bavarske i Baden-Württemberga imaju industrije, koje jako ovise o izvozu, prije svega automobilska industrija i mašinogradnja." U Bavarskoj je, primjerice, smještena četvrtina njemačkih DAX preduzeća, uključujući globalno aktivne kompanije odnosno kocerne poput Adidasa, BMW-a ili Siemensa.

Dolazak globalnih igrača

No, sve više međunarodnih preduzeća također se stacionira u istočnoj Njemačkoj - globalni igrači poput Intela ili TSMC-a planiraju izgradnju velikih proizvodnih pogona u istočnim pokrajinama. Tesla je otišao korak dalje i otvorio svoj prvi proizvodni pogon u Evropi u Grünheideu u Brandenburgu, gdje trenutno zapošljava više od 12.000 radnika. "Dolazak Tesle ubrzao je privredni rast u Brandenburgu", objašnjava Oliver Holtemöller iz IWH-a. Međutim, prema riječima Holtemöllera, to dovodi samo do kratkoročnog učinka: "Dolazi do razine pomaka BDP-a - vidjet ćemo veći privredni učinak u Brandenburgu, ali ne svake godine s tako visokim stopama rasta kao u momentu otvaranja pogona odnosno doseljavanja."

Šansa ili rizik?

Osim toga, doseljavanje firmi poput Intela i TSMC-a nosi također i rizike, kaže Holtemöller: "Te kompanije dolaze samo zato što primaju milijarde subvencija od njemačke države. To nosi rizik da će se one zatvoriti ili znatno smanjiti svoje pogone kada se okončaju subvencije." Kako bi te lokacije postale šansa za razvoj regiona, također je potrebno i da pokrajinska vlada bude aktivna: "Posebno treba ojačati potencijal radne snage, primjerice smanjenjem broja mladih koji napuštaju školu, čiji je broj na istoku otprilike dvostruko veći nego na zapadu. Ili poboljšanjem integracije migranata na tržište rada", naglašava Holtemöller. Slično je i s temom: tolerancija. "U Sachsen-Anhaltu (Saksonija-Anhalt) je trenutno samo oko osam posto zaposlenih stranaca. Veća tolerancija i raznolikost mogu pozitivno uticati na inovativnost a time i na ekonomski uspjeh."

Klaus-Heiner Röhl iz IW-a naglašava da bi privlačenje stranih stručnjaka moglo biti teško, posebno onih koji bi radili za Intel u Magdeburgu: "Lokacija Tesle u Grünheideu izabrana je i zbog blizine Berlinu. To je atraktivno za strane stručnjake jer je Grünheide manje od sat vremena udaljen od Berlina - i još uvijek pripada širem području grada." Taj argument se ne odnosi na Intelovu tvornicu u Magdeburgu.

16 posto udjela u njemačkom BDP-u

Hoće li istočnonjemačka ekonomija sada postati pokretač rasta u cijeloj zemlji? Brojke instituta ifo, koje na prvi pogled izgledaju izvrsno, brzo se relativiziraju pri detaljnijem razmatranju stanja - i to ne samo zbog brojnih argumenata koji pokazuju da je privredni rast samo kratkoročni konjunkturni efekat. "Istočna Njemačka ima udio od 16 posto u ukupnom njemačkom bruto domaćem proizvodu (BDP-u). To znači: Matematički, 0,1 postotnih poena ukupne njemačke stope rasta može se pripisati istočnoj Njemačkoj", kaže Ragnitz. To također znači da se istočnonjemačka ekonomija "zbog toga sigurno ne može opisati kao 'motor njemačke ekonomije', zaključuje Joachim Ragnitz, zamjenik voditelja ifo podružnice u Dresdenu.

Priredila: Jasmina Rose

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu