NATO već ima dovoljno problema. Premalo municije za Ukrajinu, rat na mrtvoj tački s mnogo žrtava i bez izgleda za rješenje putem pregovora, privremeni prekid američke vojne pomoći koja je Kijevu hitno potrebna. “Zadnje što nam treba je rasprava o nuklearnom naoružanju,” kaže njemački ministar obrane Boris Pistorius. Dok govori ispred sjedišta NATO-a u Bruxellesu, njegova poruka je usmjerena prema Berlinu, a glasi da je to “složena rasprava, koju ne bi ni trebalo pokretati“. 

Prozvanim bi se mogao osjetiti njegov koalicijski partner Christian Lindner iz FDP, ali i njegova stranačka koleginica Katarina Barley, nositeljica liste SPD-a za izbore za Europski parlament. Ona je u jednom intervjuu rekla da je otvorena za to da se u kontekstu razgovora o europskoj vojsci razgovora i o europskoj atomskoj bombi.

Bez američkih trupa nedostaju ključne sposobnosti

Glavni tajnik NATO-a također smatra da je takva nova otvorenost prema atomskoj bombi potpuno deplasirana. Ako je nešto dosad funkcioniralo, rekao je Jens Stoltenberg na sastanku ministara odbrane, to je bilo nuklearno odvraćanje. "Ne bismo trebali potkopavati njihov kredibilitet“, poručio je Stoltenberg. Pogotovo jer je američki nuklearni štit za Europu gotovo jedina stvar koja još nije dovedena u pitanje u strateškim dokumentima Trumpovog tabora. 

Iz perspektive politologinje Jane Puglierin, Europljani se suočavaju s potpuno drugačijim problemom, a on je u području konvencionalne odbrane. Ona vidi opasnost da će Amerikanci staviti na čekanje svoj angažman u Europi. Šefica berlinskog ureda Europskog vijeća za vanjske odnose (ECFR) upućuje na "Dormant NATO". Riječ je o dokumentu, koji je izazvao val reakcija u Washingtonu. “Tu je riječ o  tome da konvencionalnu odbranu Europe snose samo Europljani“, kaže Puglierin.

Okosnica europske odbrane bila bi slomljena. Američki vojnici bili bi povučeni iz Europe, a s njima i vještine poput izviđanja, zračnog transporta i brzog raspoređivanja borbenih trupa s velikim rezervama municije. Uglavnom sve ono što nedostaje "većini europskih vojski", kaže Puglierin.

Nedostatak koordinacije

Nedostatak bi trebao biti otklonjen masivnim naoružavanjem. Tokom rata u Ukrajini došlo je do neviđenog povećanja izdvajanja za odbranu u zemljama članicama NATO-a. Prema podacima NATO-a, samo u 2024. to će iznositi 380 milijardi dolara, a gotovo dvije trećine zemalja članica tada će izdvojiti najmanje dva posto od svog BDP-a (svoje ekonomske moći) u vojsku. 

No sam novac neće riješiti problem, strahuje Puglierin. Sve dok nacionalne vlade imaju ambiciju proizvoditi vlastite tenkove, podmornice i haubice, suradnja na vojnom polju bit će teška. "Koordinacija europskog snabdijevanja joružjem i municijom jedva funkcionira", čak i unatoč tome što su nacionalni budžeti za odbranu porasli, smatra  ona. “Nacionalni refleksi imaju prednost“, kaže Puglierin.

SAD očekuje veću potporu Ukrajini od EU

Europski tenk za sve - to je još uvijek muzika za budućnost, a ne sadašnje stanje. U ovom trenutku postoji velika rupa koju treba popuniti. Američka veleposlanica pri NATO-u Julianne Smith kaže da ne može predvidjeti kada će SAD odobriti 60 milijardi dolara vojne pomoći Ukrajini. "Znamo da naši prijatelji u Ukrajini trebaju hitnu pomoć", rekla je ona u intervjuu briselskom studiju ARD-a. I pojasnila je čemu se Amerika ovaj put nada i šta očekuje, a to je da ovaj put uskoče Europljani. „Mislim da podrška dolazi kako iz Njemačke tako i iz Europske unije. Na taj način ljudi u Ukrajini mogu osjetiti da će pomoć biti nastavljena.

Očekivanja su velika. A za NATO je ovo neuobičajena situacija. Sjedinjene Države, najjača vojna sila na svijetu, nisu u stanju u Kongresu odobriti obećanu vojnu pomoć. I to pod vodstvom predsjednika Joe Bidena koji je potpuno transtlantski orijentiran. To Europljanima daje naslutiti ono što bi moglo postati trajno stanje ako se Donald Trump useli u Bijelu kuću.

tagesschau

 

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na  Instagramu