"Ja nisam nikakva komunjara, niti odobravam sve ono što je Tito radio, ali ja 'Galeba' volim kao brod i bila bi šteta da propadne", rekao je pomorski kapetan Željko Matejčić, koji godinama na mrtvom vezu čuva 'Galeba', brod kojim je nekadašnji jugoslovenski predsjednik Josip Broz Tito krstario morima trećeg svijeta gradeći pokret nesvrstanih i na kojem je u Jadranu primao svjetske državnike i ondašnje džet-setere.

Brod na kojem se godine 1956. začela ideja o pokretu nesvrstanih, koju su kasnije zajedno s Titom uobličili egipatski i indijski lideri Naser i Nehru, godinama propada privezan u brodogradilištu 'Viktor Lenac' u Rijeci.

Danas (17.4.) će Trgovački sud u Rijeci odlučiti o raspisivanju licitacije za 'Galeba' - brod je dugačak 116,7 metara, nosivosti 1930 tona. Brod će dobiti novog vlasnika, a to će najvjerojatnije biti grad Rijeka. Kako je 'Galeb' proglašen kulturnim dobrom, država i grad imaju prednost pri kupovini. "Nastojat ćemo da brod ostane u Rijeci u našem vlasništvu", rekao je uoči licitacije riječki gradonačelnik Vojko Obersnel.

Vrijednost 'Galeba' je procijenjena na 275.194 dolara, a kao najniža prihvatljiva ponuda utvrđena je svota od 150.000 dolara. "Ukoliko uspijemo na licitaciji, brod bismo obnovili i uredili ga kao svojevrsni muzej usidren u riječkoj luci. Uz muzejski na brodu bi bio i komercijalni dio - konferencijska sala, ugostiteljski objekti... Ukoliko bismo našli partnera i osposobili ga za plovidbu brod bi ljeti plovio kao velika luksuzna jahta, a zimi bio usidren kao muzej", kaže Obersnel.

'Galeb' propao kao i bivša država

Brod 'Galeb' je paradigma sudbine Titove politike: Tito je bio među saveznicima koji su dobili rat, te je dobio i ovaj brod koji je izgrađen u Đenovi 1938. godine i bio namijenjen za prevoz južnog voća. Hitlerova mornarica ga je preuredila u polagača mina, a saveznici su ga 1944. potopili pred Rijekom. Nakon rata brod je, kao ratni plijen, izvađen i preuređen u mornarički školski brod i Titovu jahtu.

Bio je dio Titovog imidža: nazivan je „brodom mira“, s njim se plovilo u državničke posjete i na njemu su se primale značajne osobe kao Vinston Čerčil, Nikita Hruščov, Mahatma Gandi, Gamal Abdel Naser, Elizabet Tejlor, Ričard Barton, Sofija Loren...

Samo najsposobniji su upravljali 'Galebom'

Nakon Titove smrti 1980. u njegovoj kabini nije niko spavao, otprilike kao što i u Jugoslaviji nitko nije zasjeo na njegovo upražnjeno mjesto nespornog lidera. 'Galeb' je bio školski brod kroz koji su prolazili pitomci iz svih dijelova bivše Jugoslavije - sve do rata početkom devedesetih. Tada su ga napustili Slovenci i Hrvati, a kapetan je bio Dragan Miro Jurić koji je prešao u Hrvatsku mornaricu. "Bilo bi suludo ratovati protiv vlastitog naroda", kaže Jurić koji je ponosan što je bio zapovjednik 'Galeba'. "To su ipak mogli biti samo najsposobniji pomorci", kaže on.

Kada se u ratu 1991. i 1992. Jugoslavenska ratna mornarica povukla iz hrvatskih voda i 'Galeb' je bio sastavni dio njene flote. Na njemu su 1991. godine s oficirima JNA pregovarali italijanski admirali o prestanku napada na Dubrovnik. Međunarodno poznatom "brodu mira" nije uspelo stvoriti mir u tom ratu.

S dolaskom kapitalizma osiromašeni nasljednici starih partizanskih boraca su prodavali njihova odlikovanja, pa nije čudo što je i 'Galeb' bio na prodaju: za 750.000 dolara kupio ga je 2000. godine u Crnoj Gori jedan američki Grk, brodovlasnik Džon Pol Papanikolau. Bio je već vlasnik Onazisove jahte 'Kristine O.' koju je renovirao u riječkom brodogradilištu 'Viktor Lenac'.

I 'Galeba' je doveo u Rijeku s namjerom da kao i 'Kristina O.' bude uređen u ploveću rezidenciju čija bi nedjeljna zakupnina iznosila više od pola miliona dolara. Bilo je predviđeno da luksuzna jahta za pedesetak putnika ima kabine-salone od 50 kvadratnih metara, kongresnu dvoranu i bazene. No, poslovi su Papanikolau krenuli loše, na 'Galebu' u Rijeci nije ništa urađeno, Grk je ostao dužan za vez stotine hiljada dolara i zato će slavni 'Galeb' na bubanj. Kako je u međuvremenu brod proglašen nacionalnim kulturnim dobrom, čak i ako Papanikolau otkupi svoj dug i dobije nazad brod, s njim neće moći iz hrvatskog dijela Jadrana.

Za renoviranje potrebni milioni

Trgovački sud u Rijeci ovaj brod slavne prošlosti prodat će po cijeni starog gvožđa. Očekuje se da će mu početna cijena biti oko 150.000 dolara. No, kupca pravi troškovi očekuju tek nakon kupnje. Premda kapetan Matejčić kaže da su 'Fiatovi' motori iz 1937. godine u odličnom stanju, ako se želi da brod bude luksuzan i da može ploviti trebalo bi uložiti između 30 i 40 miliona eura. Za skromniji plan da bude vezan u luci, da jednim dijelom bude muzej, a jednim dijelom da se komercijalno iskorištava, biće potrebno manje: pominje se svota od pet do deset miliona eura.

Apsurdno je da je Titova politika propala deset godina nakon njegove smrti, a da je on prije nekoliko godina u anketama u zemljama bivše Jugoslavije bio proglašavan najvećom ličnošću 20. vijeka. Riječki gradski oci iz Socijaldemokratske partije shvatili su kakav ugled uživa Tito i žele da od 'Galeba' naprave muzej. Tako će Hrvatska vjerovatno dobiti prvo novo spomen-obilježje Titu nakon što je u toj zemlji od 1990. godine i pada komunizma porušeno 3.500 spomenika koji su podsjećali na Tita i njegove partizanske antifašističke borce. Do sada su Titovi spomenici - osim onog pred rodnom kućom u Kumrovcu koji je miniran, a zatim brzo obnovljen - završavali u starom gvožđu, a njegov brod će se sad iz starog gvožđa početi pretvarati u - spomenik.

Autor: Goran Vežić

Odgovorni urednik: Azer Slanjankić