Njemačka je po broju robota druga "robotska nacija", odmah iza Japana i ispred Sjedinjenih Država. I po pitanju istraživanja u oblasti robotike Njemačka je daleko ispred. Ali, mnogi Nijemci robote mogu da zamisle samo u fabrikama, ali ne i u domaćinstvu. Jer, prevelike su predrasude. U Japanu se na sve to gleda mnogo drugačije, a u upotrebi je više od 370.000 robota. Oni rade u fabrikama, u proizvodnji pirinča ili kao recepcioneri.

Zašto su Japanci toliko otvoreniji prema robotima? Kako robot mora da izgleda i šta sve mora da radi da bi bio bolje prihvaćen? Ovim pitanjem se zajedno sa svojim kolagama bavi profesor Helge Rihter na jednom institutu za robotiku u njemačkom Bilefeldu. Uzgred, institut od skora profitira od toga što omogućava interdisciplinarna istraživanja u saradnji sa informatičarima, neurolozima, fizičarima, lingvistima, psiholozima te naučnicima na polju sporta i fizičke kulture.

Robot kao batler

Institut u Bilefeldu već godinama njeguje intenzivnu saradnju sa vodećim institutom za robotiku u Osaki. Jer, u toj osmomilionskoj metropoli vizije brzo dobijaju oblik. Profesor Helge Rihter vjeruje da će u skoroj budućnosti roboti, kao ispomoć u domaćinstvu, biti prihvaćeni i na Zapadu, i to u nekoj formi batlera. Robot bi zapravo trebalo da obavlja sve one dosadne kućne poslove, tako da bi se čovjek mogao koncentrisati na ono što najbolje može uraditi.

Stručnjaci iz Bilefelda i Osake su saglasni u jednom: od suštinskog je značaja kako roboti izgledaju i šta zapravo mogu da urade kako bi bili bolje prihvaćeni. Međutim, naučnici povremeno imaju potpuno različite pristupe. Te tako profesor Hiroši Išiguro zagovara da robot treba da odaje utisak kao da je živ. Svjetski poznati naučnik, koji je uvijek obučen u crno, ima i robota blizanca koji ima čak i istu kosu kao Išiguro.

A kada pogledate njegovu robot-damu "Genoid F", tek nakon nekog vremena shvatite da se ne radi o ljudskom biću već o mašini. Interesantno je pak da se Išigurov novi izum "Telenoid R1" ograničava samo na neophodnu spoljašnjost i potpuno odbacuje ruke, noge, kosu i druge detalje. Nalik embrionu ručni robot bi uskoro trebalo da zamijeni mobilni telefon.

Na radikalnom pojednostavljenju rade i naučnici iz Bilefelda, i smatraju da će to olakšati komunikaciju između čovjeka i mašine. Njihov novi robot-glava "Flobi" sa svojim velikim očima i okruglim licem potpuno odgovara izgledu djeteta. Pokretima usana, obrva i trepavica Flobi može vrlo ubjedljivo da izrazi osnovne ljudske emocije kao što su tuga, radost, strah, iznenađenje...

No, pored izgleda robota, da bi ga ljudi lakše prihvatili, takođe je važno njegovo ponašanje. Oni ne bi smjeli da rade na daljinsko upravljanje već da djeluju potupno nezavisno i sami biraju način. Roboti takođe moraju da budu sposobni da uče, kao i da u odnosu čovjeka i mašine, roboti moraju da budu u stanju da se oslovljavaju imenima i reaguju na odgovarajući način. I tek tada mašina zapravo dobija ljudske karakteristike.

Autori: Aleksander Frojnd / Svetozar Savić

Odgovorna urednica: Marina Martinović