Proruske stranke u Republici Moldaviji postigle su izborni rezultat na lokalnim izborima prošle nedjelje (5. studenog 2023.) koji im omogućuje da proeuropsku centralnu vladu stave pod još veći pritisak nego prije. Nada u političku osvetu protiv reformskih snaga na predsjedničkim izborima 2024. i parlamentarnim izborima 2025. je jako porasla nakon izbornih uspjeha u glavnom gradu Kišinjevu i drugim gradovima.

Unatoč isključenju iz izbornog procesa stranke Šansa, koju kontrolira odbjegli oligarh Ilan Sor, a koji je povezan s Kremljem, čini se da je moskovski "plan B" uspio brzim preusmjeravanjem korumpiranih glasača na zamjenske kandidate koji su ostali u utrci. Proeuropske vlasti nisu učinile ništa da osujete ovaj plan.

Lokalna samouprava vs. proeuropski kurs

Nakon izbora proruskog guvernera u autonomnoj regiji Gagauz (u južnom dijelu Moldavije), Rusija je planirala pobjedu na lokalnim izborima u nedjelju (5.11.2023.) u još dva važna grada: Balti (u sjever) i Orhej (u središtu) kako bi te regione kasnije mogli koristiti kao nova žarišta separatizma. U Orheiju je potpuno nepoznati kandidat za gradonačelnika uspio pobijediti u prvom krugu glasanja. U Baltiju je kandidat kojeg prešutno podupire prokremaljska grupa uspio proći u drugi krug glasanja. I ovaj je kandidat do izbora bio potpuno nepoznat, novinari ga nikad nisu vidjeli.

Na izborima prošle nedjelje, snage koje podržava Rusija koristile su taktiku takozvane "regionalizacije". Njihovi su se kandidati prikazali upravo onom slikom koja je odgovarala političkim i geopolitičkim preferencijama birača u ciljanim gradovima. Preko grupe Ilana Sora Moskva je promovirala i zamjenske kandidate, koji su se vrlo brzo aktivirali nakon što su predstavnici stranke Šansa svi isključeni iz izborne kampanje zbog nezakonitog financiranja od strane Rusije. 

Moskva je prvi put testirala svoje tehnologije predizbornog podmićivanja birača u Baltiju 2021.: tada je kandidatkinja sada zabranjene stranke "Sor", Marina Tauber, bila na korak od toga da postane gradonačelnica, ali je isključena iz drugog kruga izbora. Računica je napravljena u maju 2023. godine u Autonomnoj regiji Gagauzija, kada je proruska kandidatkinja Eugenia Gutul pobijedila na izborima za guvernera regije. Kazneni postupak zbog podmićivanja birača, u kojem se vodi istraga protiv Gutula, još je u toku.

Pobjeda pod lažnom proeuropskom zastavom u Kišinjevu

"Taktika regionalizacije” sada je pokazala rezultate u glavnom gradu Republike Moldavije. Gradonačelnik Kišinjeva Ion Ceban ponovno je izabran u prvom krugu s 50,52% glasova. Ceban, bivši komunistički vođa koji je kasnije postao proruski socijalist, ovoga je puta nastupio pod proeuropskom zastavom kao šef nove stranke MAN (Alternativni nacionalni pokret), koju je on osnovao.

Ceban je 2014. godine izjavio da će sporazum o pridruživanju Moldavije Europskoj uniji gurnuti zemlju "u katastrofu". On se također izjasnio i protiv sporazuma o partnerstvu s NATO-om. Sada je promijenio retoriku ne samo prema EU i NATO-u, već i prema susjednoj Rumuniji. Nakon godina propagiranja ruskog stava o postojanju "moldavskog jezika", Ceban se 2022. predomislio i priznao da je jezik Moldavaca zapravo rumunski. Neki rumunski političari tada su ga požurili pozvati u Bukurešt i pomoći da se oslobodi imidža proruskog političara. 

Čebanov glavni protukandidat bio je kandidat proeuropske stranke PAS (Stranka akcije i solidarnosti) Lilian Carp. On je dobio samo 28,23% glasova. U gradskom vijeću, pak, PAS i MAN (Čebanova stranka) imat će isti broj mandata - po 20. Socijalisti (proruski) dobili su šest, komunisti (proruski) dva mandata. Tri druge stranke (uključujući dvije proruske) imat će svaka po jedan mandat. 

Centralna vlada na lokalnoj razini u opoziciji

Na nacionalnoj razini, PAS je bio prvi u 19 od 32 okružna vijeća, ali nije osvojio većinu ni u jednom od njih. Kako sada pokazuju izborni rezultati, koalicije bi se mogli formirati u lokalnim vijećima širom zemlje čak i bez PAS-a. Drugim riječima, stranka koja vlada na centralnoj razini mogla bi otići u opoziciju na lokalnoj razini. S obzirom na predsjedničke izbore 2024. i parlamentarne 2025., to bi bila drama za proeuropsku stranku.

Rezultat nedjeljnih izbora vrlo je loš signal koji Moldavci šalju - jer će EU u decembru 2023. odlučiti hoće li započeti pristupne pregovore s tom zemljom. Moldavske vlasti, kao i EU i SAD prije izbora osudili su pokušaje Rusije da blokira europski put Moldavije destabiliziranjem zemlje.

U petak (3. novembra 2023.), šef Obavještajne i sigurnosne službe Republike Moldavije, Alexandru Musteata, govorio je o "prijetnji sigurnosti Moldavije bez presedana”. Prema njegovim riječima, Rusija je navodno poslala velike svote novca u Moldaviju preko odbjeglih moldavskih oligarha Ilana Sora i Vladimira Plahotniuca korumpiranim biračima. U posljednjim danima predizborne kampanje, moldavska policija uhitila je nekoliko osoba koje su dijelile koverte s novcem potencijalnim glasačima u gradovima Balti, Orhei i Comrat. Glasačima su navodno nuđene koverte u kojima je bilo između 50 i 300 eura.

"Kremlj neće tako lako odustati. On nastavlja utjecati na političke procese u Moldaviji", rekao je Igor Grosu, čelnik PAS-a i predsjednik parlamenta, u nedjelju nakon zatvaranja birališta. Zbog toga, kako je rekao, oni koji imaju pravo glasa moraju glasati "protiv ove prljave politike Rusije", koja blokira europski put zemlje u drugom krugu. "Ulozi su puno veći i nemamo pravo dopustiti nekim kriminalcima i diktatorima da odlučuju o budućnosti Moldavije", rekao je Grosu.

Za dvije sedmice bit će održan drugi krug lokalnih izbora.

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na  Instagramu