Na sastanak za formiranje regionalnog odbora Reprezentativnog tijela dijaspore BiH u Njemačkoj u prostorijama ambasade BiH je bila pozvana 31 osoba, a pozivu se odazvala tek polovina. Savjetnici Ambasade Hajri Delić koja  je  pripremila ovaj susret, je  bilo veoma važno da pojasni proceduru rada osnivačke skupštine, mada su pozvani već prethodno pismeno  bili upoznati sa odredbama koje je zacrtalo Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice te Ministarstvo vanjskih poslova BiH.  Ova ministarstva  su  naime  nosioci  aktivnosti formiranja ovog predstavničkog tijela iseljeništva BiH u zemljama sa najbrojnijim iseljeništvom iz BiH. Savezna Republika Njemačka je odabrana kao prva zemlja u kojoj će biti formirano ovakvo jedno tijelo zbog brojnosti građana porijeklom iz BiH, njih, po procjenama,  oko 250 000. Vijeće ministara BiH je na sjednici održanoj 18. aprila 2016. godine usvojilo Politiku o saradnji sa iseljeništvom.

Iseljeništvo ili dijaspora?

Tokom proteklih mjeseci je postalo jasno da  to nije tako jednostavan poduhvat. Nakon prvih sastanaka održanih  u Generalnim konzulatima BiH u Münchenu i Stuttgartu, u oktobru i decembru 2017.  se prevashodno  razvila diskusija o tome kako zvanično nazvati one koji su napustili BiH, dijaspora ili iseljeništvo. U pismu koju je ministrici  za  ljudska prava i izbjeglice Semihi Borovac uputila Inicijativa građana koji žive van granica u BiH  te Bosanskog akademskog kruga, stoji, između ostalog,  da se naziv „dijaspora“ koristi „inflacionarno i sve više u negativnom kontekstu i ima za cilj žigosanje građana BiH van njenih granica.“ Smatra se da je „otvaranje ovakvih predstavništava u Njemačkoj sa ogromnom administracijom i birokratijom po nacionalnom ključu potpuno bespotrebno, kontraproduktivno i provokativno“.

Ministrica Borovac se nakon toga vrlo brzo oglasila oficijelnim pismom, navodeći  da se radi o nejasnoćama ili pak nerazumijevanju u pogledu nekih od aktivnosti, te da se za ovu kategoriju stanovništva koristi zakonska formulacija „iseljeništvo“, a da je termin „dijaspora“ često preferirani termin u neformalnoj komunikaciji, kako u javnosti u BiH, tako i u iseljeništvu." Na  sastanku u Münchenu se  koristio naziv reprezentativno tijelo iseljeništva/dijaspore, dok je u Stuttgartu odlučeno da će se buduće tijelo ipak zvati Reprezentativno  tijelo dijaspore BiH u Saveznoj Republici Njemačkoj.

U Berlinu bez većih diskusija izabran regionalni odbor

U Berlinu ovo pitanje nije  tematizirano. Jedan od  učesnika susreta, poduzetnik Mirsad Fikić nije eksplicitno rekao da mu smeta odabir članova ovog tijela po nacionalnom ključu, ali da se on prevashodno smatra građaninom BiH, te da je  samo u okviru „svoja četiri zida Bošnjak“ te time insinuirao da ovu odluku  nadležnih ministarstava BiH neki krugovi iseljenika smatraju veoma problematičnom. No, bilo kako bilo, ta odluka će se provoditi, jer u odluci Vijeća ministara stoji da u budućem Reprezentativnom tijelu moraju sjediti predstavnici sva tri konstitutitva naroda iz BiH te predstavnici nacionalnih manjina. Tako je bilo i u Berlinu.

Na osnivačkoj skupštini su odabrana po dva predstavnika konstitutivnih naroda, iz redova Bošnjaka dr. Damir Softić i Damir Krdžić, bosanskih Srba Igor Ristić i Goran Stupar, bosanskih Hrvata Zdravko Krstanović i Željko Matić te predstavnik  ostalih  Sead Muratović, koji pripada nacionalnoj manjini Roma. Samo su predstavnici Bošnjaka morali biti izabrani tajnim  glasanjem jer ih je bilo više,  a dva predstavnika  Srba i Hrvata nisu prisustvovali osnivačkoj skupštini, ali su bili predloženi i time legitimisani za izbor. Upravo to je, smatra odreženi broj predstavnika iseljenika iz redova Bošnjaka,  najveći problem ovdašnje bh. dijaspore:  da se veoma mali broj građana iz redova druga dva konstitutivna naroda angažuje za matičnu zemlju, već da radije  aktivno sudjeluju u radu predstavništava i klubova  Srbije i Hrvatske u Njemačkoj.

No, bilo kako bilo,  savjetnica  Ambasade Hajra Delić je veoma zadovoljna što je  bez velikih diskusija izabran regionalni odbor za Berlin, Brandenburg i Hamburg i što može planirati sastanak svih odbora na centralnom susretu u Berlinu. U njemu će sjediti 28 predstavnika iz četiri regionalna odbora, Berlina, Stuttgarta, Münchena i Frankfurta. I  ambasadoru BiH u Njemačkoj Željku Janjetoviću  je pao kamen sa srca. On kaže da je svjestan navedenih problema, ali da se samo razgovorom može pomoći njihovom rješavanju. On se sa svoje funkcije oprašta u augustu ove godine, a prije toga želi realizirati još neke projekte u afirmaciji BiH u Njemačkoj, između ostalog i projekat „Dunavski salon“ na kome će  BiH  8. marta, u saradnji sa predstavništvom Baden-Württemberga, prezentirati turističke potencijale BiH a povodom najvećeg svjetskog  turističkog sajma. ITB-a. „To su prilike da zaboravimo političke probleme i  pokažemo da možemo zajedno i tu dijaspora također igra  veliku ulogu“, ističe  Janjetović. Stoga Hajra Delić  planira susret za konačno formiranje Reprezentativnog tijela dijaspore BiH u Njemačkoj, sredinom marta ove godine.

Tri člana Predsjedništva

U okviru ovog tijela će se formirati i ekspertne grupe za oblasti privrede i ekonomije, nauke i obrazovanja , kulture i sporta, socijalne i humanitarne djelatnosti te grupa za pripremu projekata i informisanje, a njime će rukovoditi Predsjedništvo,  sastavljeno  od tri člana različitog etničkog porijekla. Da li je suviše iluzorno očekivati da se oni bolje slažu nego članovi državnog predsjedništva, ostaje da se vidi. U obje zemlje, i BiH i Njemačkoj postoji slična izreka  „Die Hoffnung stirbt zuletzt ili  „Nada umire zadnja".

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android