Ruska Savezna sigurnosna služba (FSB) iznijela je teške optužbe protiv Ukrajine u vezinapada na "Crocus City Hall" od 23. marta, kada su poginule najmanje 133 osobe, uključujući i nekoliko djece. U zvaničnom saopštenju se navodi da su teroristi koji su izvršili napad imali "kontakte sa ukrajinskom stranom“.

Kao objašnjenje se navodi da su osumnjičeni uhapšeni u regionu Brjansk u blizini sela Hatsun. Odatle put vodi do graničnog prelaza Troebortnoje na granici između Rusije i Ukrajine, a sumnja se da su planirali i da pobjegnu u Bjelorusiju.

Jedan od uhapšenih je, prema medijskim izvještajima, izjavio da je 4. marta letio za Moskvu i da je regrutovan putem Telegram kanala nepoznatog islamističkog propagatora. Prema njegovom priznanju, organizator terorističkog napada mu je obećao 500.000 rubalja (oko 5.000 eura).

Još jedan od uhapšenih, koji je govorio tadžijski jezik, tvrdio je da je navodni Abdulo bio uključen u napad i da ga je oko 13. marta sreo u Rusiji.

"Centar za širenje terorizma"

Ruski mediji i blogeri izvještavaju da su teroristi pokušali pobjeći u automobilu marke Renault Megane. Oni su zaustavljeni 100 kilometara od rusko-ukrajinske granice, napisala je glavna urednica ruskog propagandnog kanala RT.

Nakon toga je portparolka ruskog Ministarstva vanjskih poslova, Marija Zaharova, na svom Telegram kanalu optužila zapadne zemlje da pretvaraju Ukrajinu u "centar za širenje terorizma“.

Predsjednik Putin je u svom televizijskom obraćanju takođe posegnuo za tom tezom. On je rekao da je "prozor mogućnosti" za teroriste pripremljen kako bi se mogli domoći Ukrajine.

Glasine o Ruskom dobrovoljačkom korpusu

Jedan anonimni izvor lista "Kommersant" izvijestio je o mogućoj umiješanosti Ruskog dobrovoljačkog korpusa (RDK) u organizaciju napada. RDK se sastoji od ruskih državljana, koji se bore na strani Ukrajine.

List nije objavio potvrdu ovih informacija, ali su, prema riječima sagovornika "Kommersanta", teroristi mogli nositi lažne brade i brkove.

Sudeći prema video snimku sa ispitivanja uhapšenih, koji su osumnjičeni za napad, oni ipak potiču iz Centralne Azije. RDK je odbacio optužbe i pojasnio da ne primjenjuje terorističke metode.

"Provokacija Kremlja"

Ministarstvo vanjskih poslova Ukrajine odbacilo je sve optužbe o umiješanosti Ukrajine u teroristički napad na koncertnu dvoranu. Nasuprot tome, Kijev je iznio teške optužbe protiv ruske obavještajne službe FSB.

U zvaničnom saopštenju Ministarstvo u Kijevu je pripisivanje krivice Ukrajini za teroristički napad u Moskvi nazvalo "planiranom provokacijom Kremlja". Istaknuto je i da bi te optužbe mogle biti korištene kako bi se "pojačala mobilizacija ruskih građana“.

Strukture ruske obavještajne službe FSB mogle bi biti umiješane u napade, navedeno je još, kao i da bi strah javnosti od terorističke prijetnje mogao doprinijeti povećanju rejtinga aktuelnog predsjednika Putina.

Sličan stav iznio je i opozicioni političar Gari Kasparov. On je ukazao da su visoki ruski politički zvaničnici tokom posljednjih dana više puta zahtijevali povećanje broja pripadnika ruske vojske.

"Zajedno s današnjim terorističkim napadom, to bi mogao biti dio jedne posebne operacije režima, kako bi se rusko društvo mobilisalo za rat protiv Ukrajine“, istakao je Kasparov.

„Korištenje za vlastite svrhe"

Ruski stručnjak za islam Ruslan Sulejmanov, koji živi u Azerbejdžanu, u razgovoru sa DW ukazuje na političku instrumentalizaciju napada.

„Bez obzira ko stoji iza toga, ruske vlasti će teroristički napad u Moskvi vjerovatno iskoristiti za vlastite svrhe, nezavisno od toga da li im je poznat istinski organizator.“

Prema njegovim riječima, glavni zadatak Kremlja nije prvenstveno "uništavanje terorističkih ćelija, već prije svega mobilizacija stanovništva u Rusiji protiv zajedničkog neprijatelja u Ukrajini, bez obzira na njihovu vjersku pripadnost, a možda čak i najava skore mobilizacije."

Spor oko pripisivanja odgovornosti

U međuvremenu, teroristička organizacija Islamska država je već preuzela odgovornost za napad u Moskvi. U subotu, samo dan nakon napada, ogranak tzv. Islamske države poznat kao ISIS-K, pri čemu se K odnosi na Horasan (persijski Khorasan) što je stari naziv za regiju koja je obuhvatala dijelove Irana, Turkmenistana i Afganistana, javno se pohvalio napadom. Njegovo saopštenje, objavljeno je putem novinske agencije Amaq bliske ISIS-u, a distribuisano je putem Telegrama.

Stručnjaci se pak ne slažu oko autentičnosti tog saopštenja. Za Petera Neumanna, profesora na King's Collegeu u Londonu, verzija o umiješanosti ISIS-a je logična.

On u objavi na platformi X, nekadašnjem Twitteru, zaključuje da je takva mustra terorističkih napada karakteristična za tu ćeliju, te da ogranak ISIS-K aktivno "regrutuje ljude na teritoriji bivšeg Sovjetskog Saveza“.

S druge strane, stručnjak za islam Ruslan Sulejmanov ISIS-ovu verziju ne smatra vjerodostojnom. "Do sada nema pouzdanih izvora koji mogu potvrditi povezanost između ISIS-K i terorističkog napada u Moskvi", rekao je Sulejmanov.

Ovaj tekst je prethodno objavljen na njemačkom jeziku.