Stanje u institucijama koje bi trebale baštiniti kulturu i doprinositi životu kulture grada Mostara i cijele Hercegovine je katastrofalno, ocjena je mnogih građana Mostara! Mostar jedini veći grad u Bosni i Hercegovini bez kina, iako je prije rata imao nekoliko kino dvorana.

Crno platno simbol katastrofalnog stanja pozorišta

Narodno pozorište Mostar kao i Hrvatsko narodno kazalište Mostar nemaju osnivača. Zgrada Narodnog pozorišta Mostar prekrivena je crnim platnom. Na taj način, zaposlenici te kulturne ustanove protestuju i žele skrenuti pažnju javnosti na stanje u kojem se nalaze. Ogorčeni su zbog godina nebrige gradskih vlasti i neredovnog finansiranja, što ih je dovelo u težak položaj i pred gašenje. A ta institucija baš ove godine obilježava veliki jubilej – šezdeset godina postojanja.

„Umjesto da jubilej proslavi u punom sjaju, pozorište je prisiljeno na ovaj način skretati pažnju na stanje u kojem se nalazi“ – navodi Šerif Aljić direktor NP Mostar.

„Upravo zbog toga, u velikoj sali Narodnog pozorišta će se održati 'komemorativna sjednica' na kojoj ćemo se prisjetiti svega što je ovaj teatar prošao u svojih šezdeset godina. Nakon toga će se, konačno, ugasiti svjetla na sceni, zatvoriti i velikim lancem zaključati vrata Narodnog pozorišta u Mostaru, a ključevi će biti predati 'gazdama', vlastima grada Mostara“, ističu u mostarskom Narodnom pozorištu.

Umjesto knjižare kladionica

„Mostar je u onom prijeratnom dobu bio grad opsjednut pozorištem s pet premijera godišnje, a sada je grad opsjednut ministarskim audijima, rođaklukom u svakom ministarstvu, pranjem novca, zaglupljivanjem mladih generacija i bez ijedne pozorišne premijere u godini“ – istaknuo je Velimir Njirić Pšeničnik, glumac Hrvatskog narodnog kazališta (HNK) Mostar.

Kada su u pitanju knjige, krajem prošle godine je zatvoren Klub prijatelja knjige “Škrinja”, a tamo gdje je bila otvorena knjižara Matice hrvatske Mostar, danas je kladionica. Na stanje Narodne biblioteke Hercegovačko Neretvanskog kantona (HNK) je nedavno dvosatnim štrajkom upozorio nezavisni sindikat ove ustanove. Iako je kanton osnivač Narodne biblioteke, mjesečne dotacije su smanjenje za 12.000 maraka, a i taj je iznos u protekla dva mjeseca smanjen na 7.100 maraka. Time se dovodi u pitanje sam rad biblioteke, koja je krovna i matična biblioteka u kantonu, a čije usluge koriste čitaoci iz cijelog HNK pa i šire i koja izrađuje CIP za knjige koje se štampaju na području Hercegovine.

“Kompletna situacija je očajna”, kaže Mira Pehar direktorica Narodne biblioteke HNK. “Od donacija kupujemo opremu i namještaj i sve. Knjige su nam sve od donacija, jedino su nam plate od budžeta, a sad su i plate skresane. Situacija je grozna. U odnosu na januar naša mjesečna dotacija je smanjena za 53 posto“, kaže Pehar.

Potrošene pare za kulturu, a mi dobili veliko NIŠTA!

S druge strane Husein Oručević, voditelj Omladinskog kulturnog centra Abrašević, kaže da se građanima Mostara, kada je kultura u pitanju podvaljuje sve i svašta.

„Mi nemamo nijedne predstave, nijednog ozbiljnog filma, malo bendova… U zadnjih 13 do 15 godina potrošeno je preko 40 miliona maraka na kulturne institucije, a dobili smo jedno veliko ništa!“ – govori Oručević.

Vlada HN kantona je nakon niza protesta sindikata institucija kulture obećala da, u novom rebalansu budžeta, koji bi trebao uslijediti sredinom oktobra, njihovi iznosi predviđenog novca neće biti smanjivani. Do tada, većina institucija kulture u Mostaru svoja vrata drži zatvorenim za građane, a njihovi zaposlenici čekaju odluke kantonalnih i gradskih vlasti.

Autor: Sanel Kajan

Odg. urednica: Marina Martinović