Ozbiljan propust u zbrinjavanju zaraženog pacijenta, neodgovornost oboljelog za kojeg se sumnja da je prešutio svoj nedavni boravak u Italiji ili nepotizam i prijem pacijenta 'preko veze', bez pompe, nakon čega je uslijedio fijasko - pitanja su na koja Tužiteljstvo Hercegovačko-neretvanjske županije (HNŽ) mora odgovoriti.

Medicinsko osoblje u izolaciji

Kako se korona-virus širio mostarskom bolnicom, širile su se i glasovne poruke nekoliko medicinskih zaposlenica o cijelom kaosu, koji je nastao zbog zaraženog pacijenta smještenog na Plućnom odjelu među 'obične' pacijente te tek naknadno premještenom na Infektivni odjel.

Sveučilišna klinička bolnica Mostar (SKB Mostar), kao ključna medicinska ustanova u Hercegovini, koja pruža dio medicinskih usluga i pacijentima iz Dalmacije u susjednoj Hrvatskoj, nakon ovoga je skoro desetkovana - zbog kontakta sa zaraženim pacijentom jučer ujutro, prema riječima ravnatelja bolnice dr. Ante Kvesića propisana je izolacija za osam članova medicinskog osoblja.

Već uvečer infektolog Jurica Arapović rekao je da je riječ o 26 primarnih kontakata među zdravstvenim djelatnicima koji su sada u samoizolaciji te više od 60 osoba, koji su pod epidemiološkim nadzorom u samoizolaciji.

Talijanski scenarij?

Za sada, epilog je čak 26 zdravstvenih djelatnika Sveučilišne kliničke bolnice (SKB) Mostar u izolaciji, petero zaraženih, otpremanje rodilja na porođaj u mostarsku Bolnicu dr. Safet Mujić, ali i ozbiljna bojazan od tzv. talijanskog scenarija kada zaraza opasnim virusom pogodi i medicinsko osoblje.

"Mi smo se pripremili ali, istina, kako se god pripremite malo vas iznenadi i umisto s prida uša nam je sazad”, doslovna je izjava i opravdanje ravnatelja SKB, Ante Kvesića na medicinski incident nakon primitka prvog zaraženog koronavirusom u Mostaru. Ta snimka, kao i njegovo osebujno obraćanje novinarima i javnosti, postala je viralna i u regionalnim medijima i na društvenim mrežama te je dobrim dijelom zasjenila kaotično stanje u Mostaru.

Neodgovorno ponašanje ili linč javnosti?

Zapovjednica Stožera civilne zaštite BiH, dopremijerka i ministrica Jelka Miličević, također je izjavila da zna za slučaj u Mostaru te ga je okarakterizirala “neodgovornim ponašanjem ljudi, kakvom mi jesmo inače skloni”.

“Čovjek je bio u Italiji, zatajio je da je bio. Došao je u bolnicu i došao je na plućni odjel da bi se na kraju ispostavilo da su te plućne bolesti rezultat koronavirusa", rekla je dopremijerka Miličević.

Međutim, na redakcijske mailove medija pristigao je tekst-demantij koji, navodno, potpisuje prvi zabilježeni oboljeli od koronavirusa u Mostaru, Vencel Pralas koji je na liječenju i u izolaciji. Između ostaloga, u tekstu navodni Pralas demantira da je nedavno bio u Italiji, te ističe kako takvi navodi nisu istiniti. Tvrdi da je "najvjerojatnije zaražen u Mostaru", i da su on i njegova obitelj pod svojevrsnim linčom javnosti i medija te pojedinih dužnosnika.

Opasnost od korona-virusa među migranitma

Dok traju polemike govori li prvi oboljeli istinu ili ne te tako otežava pronalazak tzv. nultog pacijenta, u HNŽ-u je proglašeno stanje nepogode zbog pandemije koronavirusom, svi ugostiteljski objekti, tržni centri, kino, kulturne, sportske institucije su zatvorene; banke rade skraćeno vrijeme, a Mostarci se nastavljaju pojačano opskrbljivati u trgovinama.

No, stručnjak za sigurnost, dr.sc. Sandi Dizdarević za DW iznosi bojazan i o mogućem novom problemu.

"Mnogi sustavi koji su daleko razvijeniji od našeg pokazali su se slabi kada je u pitanju korona-virus. U ovom trenutku, jedna od najslabijih karika koja bi mogla biti direktno vezana za postojeći fenomen jesu ilegalne migracije. Hitno je nužno centralizirati boravište migranata na jednom ili nekoliko lokacija pod 24-satnim nadzorom. Jer, ukoliko dođe do situacije da netko od migranata bude inficiran, bojim se da ćemo se sa ovim fenomenom morati suočavati na daleko teži način", kaže Dizdarević.

Neprirodan život, ali ipak optimizam

Život u neprirodnom, izvanrednom stanju, nametnutih ograničenja u vremenu slobode i demokracije na koji su sada prinuđeni, po njemu, mogao bi donijeti i slučajeve jake razdraženosti kao posljedicu paničnog straha koje bi moglo rezultirati počinjenjem kaznenih djela.

"Zbog toga smatram da je država trebala donijeti i adekvatne mjere u domenu širenja lažnih informacija, odnosno uvođenje čak i mjere privremenog prekida rada ili dostupnosti pojedinih društvenih mreža", smatra ovaj stručnjak za sigurnost.

I Marko Romić, psiholog iz Mostara, potvrđuje činjenicu da je "situacija u kojoj se nalazimo bitno drukčija od svega s čime se prethodno susretala većina naših ljudi".

"Ljudi osjećaju nesigurnost, nemaju potrebna znanja i iskustva u vezi s problemom, zasuti su velikim brojem informacija, a pri tome ne znaju kome vjerovati", pojašnjava on, podsjećajući da su ljudi s ovih prostora prolazili i preživljavali mnoge nevolje.

"To nas je učinilo otpornijim i čvrsćima. Naši ljudi su, uz to, dovoljno razumni i solidarni. Vjerujem da ćemo uspješno proći i kroz ovu pandemiju", optimistično zaključuje psiholog Romić.

Optimizam je vrlo bitan u danima kada čovječanstvo svjedoči nezabilježenim zbivanjima. Ali, da optimizma, unatoč svemu, ne manjka, upravo dokazuje viralni snimak ravnatelja bolnice iz Mostara, grada koji se i u teškim danima, kako izgleda, znao sa svima našaliti, pa i sa samim sobom. Makar to bila i tragi-komedija.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android