Masovno rusko granatiranje ukrajinskih gradova i kritične infrastrukture, svakodnevno 20 sati ili više bez struje, vode, pa čak i bez grijanja, i to pri spoljnim temperaturama od minus 15 stepeni: sve to mnogi Ukrajinci moraju da izdrže tokom ove izuzetno hladne zime. Ankete pokazuju da se opšte raspoloženje u Ukrajini pogoršava, a da iscrpljenost i napetost rastu. To objašnjava Oleksij Antipovič iz „Rating Group“, ukrajinskog instituta za istraživanje javnog mnjenja. On ukazuje na to da, s obzirom na oštru zimu i kontinuirane napade iz Rusije, raste udio onih koji kritički ocjenjuju situaciju u zemlji. Međutim, to nije posljedica promjene političkih stavova, već promijenjenog opšteg emocionalnog stanja ljudi.

Ukrajinci nisu spremni na kompromise

Uprkos nepovoljnim okolnostima, Ukrajinci i dalje nisu spremni da popuste zahtjevima Kremlja i prihvate mir po svaku cijenu. „Putinovo granatiranje i korišćenje hladnoće kao sredstva pritiska pogoršavaju raspoloženje u društvu. Ali to ne mijenja stav prema Vladimiru Putinu, Rusiji i ratu koji Rusija vodi. Ukrajinci ne žele da prave ustupke, ni teritorijalne ni bilo koje druge“, kaže Antipovič za DW.

Andrij Bičenko iz ukrajinskog Razumkov centra dolazi do sličnog zaključka. 

„Veliki dio Ukrajinaca, na osnovu nedavnih i dugogodišnjih iskustava, zna da kapitulacija ili potpisivanje nepovoljnog mirovnog sporazuma neće poboljšati situaciju. Ukrajincima ne treba objašnjavati ko su Rusi i kako je sve počelo — to su sami vidjeli u regionima Hersona, Harkova i Kijeva. Javno mnjenje se o ovom pitanju suštinski ne mijenja. Zato Ukrajinci, uprkos svemu, istrajavaju“, objašnjava Bičenko u razgovoru za DW.

Kako pokazuje anketa Kijevskog međunarodnog instituta za sociologiju (KIIS) sprovedena od 9. do 14. januara 2026. godine, ogromna većina Ukrajinaca (69 odsto) i dalje vidi rat kao egzistencijalnu prijetnju. Ljudi vjeruju da Rusija ili želi da „počini genocid“ ili da „uništi ukrajinsku naciju i državnost“. U februaru 2025. taj procenat je iznosio 66 odsto. Čak 77 odsto ispitanika smatra da Ukrajina, uprkos ruskom napredovanju, i dalje može da pruža otpor. 

„Rezultati anketa pokazuju da Ukrajinci, uprkos svim teškoćama rata, ostaju postojani i optimistični. Apsolutna većina vjeruje da Ukrajina ima snage da nastavi sa efikasnim otporom. Samo manjina smatra da je ukrajinski otpor bezizgledan“, kaže Anton Hrušecki iz KIIS-a za DW. 

Nepokolebljivo jedinstvo

Stalni ruski napadi, razaranje infrastrukture i dugotrajnost rata nisu doveli do veće spremnosti Ukrajinaca na kompromise sa Rusijom. To u razgovoru za DW konstatuje Oleh Saakjan iz ukrajinske „Platforme za otpornost i jedinstvo“. Naprotiv, iscrpljenost, nagomilani bijes i ogorčenost pretvaraju se u još veći gnjev prema agresoru — Rusiji.

Politikolog ukazuje na to da se društvene tenzije u Ukrajini povremeno ispoljavaju u vidu protesta. Istovremeno, oni su jasno lokalnog karaktera i nisu usmjereni protiv centralne vlasti. „To su reakcije na konkretne propuste, na izostanak odluka na lokalnom nivou. Ni u javnosti ni u anketama ne vidi se porast napetosti prema centralnoj vlasti“, naglašava Saakjan. Ni problemi sa infrastrukturom, niti ruski napadi, nisu to promijenili. „Različita istraživanja pokazuju da je značajan dio Ukrajinaca spreman da izdži rat“, kaže stručnjak. 

Ukrajinci pomažu jedni drugima

Jedna od najvećih grešaka Rusije na početku sveobuhvatne invazije bila je potcjenjivanje snage ukrajinskog društva i njegove sposobnosti za samoorganizaciju. Tako smatra vojni stručnjak i bivši savjetnik u Ministarstvu odbrane, Oleksij Kopitko. Po njegovom mišljenju, Rusija i dalje pogrešno procjenjuje raspoloženje Ukrajinaca. 

Kopitko ističe da ukrajinsko društvo posjeduje jedinstveno iskustvo. Uzajamna pomoć daleko prevazilazi okvire porodice i bliskih prijatelja. Interakcija između ljudi koji se jedva poznaju ili se uopšte ne poznaju postala je ključni faktor opstanka zemlje. „Ukrajinci i dalje imaju sklonost da slijepo vjeruju jedni drugima. Biti prevarant i dalje se smatra sramotnim. Tako Ukrajina nastavlja da odolijeva svom užasu koji je okružuje“, kaže Kopitko.

Podrška predsjedniku

Kako pokazuje studija KIIS-a, 69 odsto ispitanika ne vjeruje da će aktuelni pregovori dovesti do trajnog mira. Ipak, među ljudima postoji interesovanje za pregovarački proces. „Sve nade i povjerenje prije svega su usmjereni na Volodimira Zelenskog“, naglašava Oleksij Antipovič, „a ne na Rusiju, ne na pregovaračke grupe i ne na pojedine strane državne lidere.“

Stručnjaci ističu da su društveni konsenzus i unutrašnje jedinstvo važni faktori za ukrajinsko rukovodstvo tokom pregovora. „Bezrezervna podrška predsjedniku predstavlja njegovu prednost u pregovorima. Ukrajinci već imaju loša iskustva sa Minskim sporazumima, koji su doveli do još većeg rata. Zato su danas svjesni koliko je njihovo jedinstvo dragocjeno“, naglašava politikolog Saakjan.