„On (Bakir Izetbegović) bi trebao prije svega da se skoncentriše na razvoj Bosne i Hercegovine kao cjelovite zemlje, a ne da misli da je Republika Srpska nedodirljiva, ali ne u smislu da se sada zahtjeva promjena imena ovog entiteta, to su gluposti. U RS treba otići kao u i druge dijelove BiH, razgovarati s ljudima, pokazati da je država BiH zajednička i da priča o tome nije tabu tema. Prva stvar koju bih mu preporučio jeste da se oslobodi ideje da će neko nešto učiniti za njega. On misli da će Erdogan i Turska nešto učiniti za njega, a Erdogan uveliko sa Srbima gradi centralni Balkan kao domenu uticaja Turske, Srbije i Rusije“, rekao je Muhamed Filipović za Face televiziju, govoreći o tome kako bi trebao djelovati lider najuticajnije bošnjačke stranke. Bio je ovo i jedan od posljednjih istupa u javnosti profesora Filipovića.

Članovi akademske zajednice u BiH ističu da je Muhamed Filipović ostavio „neizbrisiv trag" u naučnom i političkom biću ove zemlje. Profesor Slavo Kukić kaže da je Filipović osoba „respektabilnog životnog i političkog iskustva“. „To je čovjek koji je zadužio bh.  znanost i kulturu. Njegovim odlaskom će se pojaviti praznina čije popunjavanje neće moći biti moguće preko noći. S druge strane se, govori li se o javnim stavovima akademika Filipovića, radi i o dosta kontroverznom intelektualcu. No, temeljitije osvjetljavanje te dimenzije njegova života biti će moguće tek s određenim vremenskim odmakom", kaže Kukić za Deutsche Welle.

„Profesor Filipović je mojoj generaciji predavao logiku sa metodologijom na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Kasnije sam ja i doktorirao, upravo kod Muhameda Filipovića“, kaže banjalučki profesor Miodrag Živanović. On ističe da su angažmani Muhameda Filipovića bili „izuzetno značajni“, kako u naučnoj tako i političkoj sferi. „To se može reći i za njegova nastojanja devedesetih godina da se doprinese mirnom rješavanju krize. To je nešto njemu svojstveno i zato ja ističem tu multi-ličnost profesora Filipovića. Duboko poštujem njegov angažman u tim teškim vremenima, ne samo kao njegov bivši student i doktorant, nego i kao čovjek koji je s njim i kasnije sarađivao u brojnim oblastima. Filipović je ostavio mnogo više traga u bh. društvu nego što su to mediji u stanju zabilježiti“, kaže Živanović. 

Sporazum sa Srbima

Devedesetih godina prošlog stoljeća vodile su se rasprave o tome treba li BiH ostati u „krnjoj Jugoslaviji" ili krenuti putem nezavisnosti. Muhamed Filipović tada je bio zvaničnik Muslimanske bošnjačke organizacije Adila Zulfikarpašića i član muslimansko-bošnjačkog tima koji je sa srpskim zvaničnicima pregovarao o uslovima eventualnog ostanka BiH u Jugoslaviji.

Filipović je za Deutsche Welle govorio o tom angažmanu, pojašnjavajući moguće alternative referedumu za nezavisnost BiH. „Mi smo pokušali naći jedan put kako bi se referendumom odlučilo pravo BiH na nezavisnost, ali ne i proglasila nezavisnost, da na taj način malo amortizujemo napetosti i otklonimo ekstremnu reakciju Srba. Politički predstavnici Srba tada su prijetili nestankom Muslimana, a Radovan Karadžić je to otvoreno rekao u Skupštini BiH. Takva direktna prijetnja agresijom nije mogla biti zasnovana samo na snazi bosanskih Srba, nego je poticala iz garancija koje su dobili od Srbije, odnosno od Miloševićevog režima, da će JNA djelovati ukoliko se na referendumu izglasa nezavisnost. Mi koji smo vodili akciju da se Bosna sačuva od rata po bilo koju cijenu, jer je rat najgora moguća solucija za svaku nacionalnu i normalnu politiku, vodili smo računa i o hrvatskim interesima, neprestano govoreći Srbima da naš sporazum i 'mirna Bosna' može biti samo ukoliko se u njoj garantuju i prava Hrvata. Mi smo tada zahtjevali od Miloševića da prekine rat, odnosno agresiju na Hrvatsku", kazao je Filipović.

O planiranoj podjeli BiH

Muhamed Filipović govorio je i o „zabludi“ tadašnjeg bošnjačkog vođstva da civilizirana Evropa neće dopustiti krvavi sukob u BiH i „nestanak“ jednog naroda podsjećajući da su Francuska i Engleska i ranije favorizirale podjelu BiH. „Ne treba zaboraviti da su Engleska i Francuska, nastojeći uništiti jugoslovenski komunizam, 1938. godine opunomoćile Hrvate i Srbe da podijele BiH što je legitimirano sporazumom Cvetković-Maček. Stanovište Evrope je i devedesetih godina bilo da se Srbima nadoknadi gubitak Jugoslavije dopuštajući im da uzmu dio BiH, dok bi dio BiH dobila i Hrvatska kako bi popunila svoju 'neprirodnu' granicu. Zato je francuski predsjednik François Mitterrand prilikom dolaska u Sarajevo početkom rata kazao da sukobi u BiH nisu politički ni vojni problem, nego humanitarni“, kazao je Filipović za Deutsche Welle.

Profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu Šaćir Filandra, podsjeća da je u godinama raspada Jugoslavije Muhamed Filipović svojim Forumom za zaštitu individualnih i tradicijskih prava Muslimana, prvi među Bošnjacima dao podršku procesima demokratizacije i pluralizacije. Napominje i da priča o jednom od najistaknutijih bh. intelektualaca ne može biti svedena samo na godine raspleta jugoslovenske krize i poslijeratni period.

„Najuporniji zagovornik bosanskog individualiteta i identiteta"

„Sedamdesete i osamdesete godine prošlog stoljeća period su punog intelektualnog angažmana Muhameda Filipovića. Doktorskom disertacijom o Lenjinu i njegovu konceptu nacionalnog pitanja Filipović je snažno sudjelovao na državotvornom i kulturnom uobličavanju i profiliranju bosanskohercegovačkog identiteta. Kao tvorac teorije o bosanskom duhu u književnosti, te kao član redakcije Enciklopedije Jugoslavije, sa koje pozicije je zbog svojih stavova bio i smijenjen, Filipović je bio u svojoj generaciji najuporniji zagovornik bosanskog individualiteta i identiteta. Kao intelektualac je bio i politički angažiran, ali na tom planu nije ostvario zapaženije rezultate, niti sa Zulfikarpašićem niti sa Izetbegovićem. Njegov filozofski um uvijek je bio daleko iznad političkog uma zasnovanog na pragmatizmu i kalkulacijama", kaže Filandra.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android