"Bosna i Hercegovina je napravila pomak na svom mukotrpnom putu ka Evropskoj uniji", piše Norbert Mapes Nidik u listu Frankfurter rundšau. "Nakon što su u ponedjeljak oba doma bh parlamenta usvojila izjavu koju je zahtjevala EU, Savjet ministara bi na sjednici u martu trebalo da konačno ukloni sedmogodišnju blokadu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između Brisela i Sarajeva. Ovaj napredak je postignut zahvaljujući inicijativi ministara spoljnih poslova Njemačke i Velike Britanije, Frank-Valtera Štajnmajera i Filipa Hemonda", piše list u subotnjem izdanju.

Praktični problemi u prvom planu

"Njemačko-britanska inicijativa takođe predstavlja i otklon dosadašnje podijeljene politike unutar same Evropske unije prema ratom razorenoj zemlji. Sa ovom Štajnmajer-Hemond inicijativom Evropska unija želi da krene drugim putem, odnosno da formalne reforme ostavi za sada po strani (kao što su ustavne reforme, posebno implementacija presude Evropskog suda za ljudska prava u slučaju Sejdić i Finci prim. red.) a da u prvi plan stavi praktične probleme. Tako se vlast neće prvo reformisati pa potom spajati, već će se prvo raditi na učenju o tome kako sarađivati. Ali, proboj ka državnom zajedništvu deblokadom Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju je još na dugom štapu. Jer, izjava usvojena u Parlamentu BiH na kraju sadrži samo zajedničku 'izjavu o namjeri' sva tri naroda da krenu u reforme kako bi se priključili Evropskoj uniji. Najkonkretnije su i dalje garancije da će se sprovesti u djelo sporazum sa EU o privrednom rastu u BiH. Stopa nezaposlenosti je oko 27 odsto, a nezaposlenost mladih u toj zemlji skoro stopostotna. Sporazumom o privrednom rastu bi se smanjili doprinosi, olakšao pristup tržištu rada, poboljšali uslovi za potencijalne investitore i ojačali socijalni sigurnosni sistemi u skladu s potrebama građana", piše Norbert Mapes Nidik u Frankfurter rundšauu i zaključuje: "No, jedino se Bošnjaci, koji čine oko 50 odsto stanovništva, zapravo se identifikuju sa državom BiH sastavljenom od dva entiteta. Srbi pak, kojih je dobra trećina, ali i Hrvati koji čine sedminu ukupnog stanovništva, namjeravaju da postignu dugoročnu autonomiju".

"I vrapci znaju da je Grčkoj potreban treći paket pomoći"

Njemački listovi pišu i o glasanju Bundestaga o produžavanju paketa pomoći Grčkoj. "Grčka je dobila na vremenu - još četiri mjeseca - kako bi koliko god je to moguće ispunila svoje obaveze iz drugog paketa pomoći Evropske unije. To je i ispravno i dobro. Koalicija je htjela da, kako je kazao Šojble (njemački ministar finansija prim. red.), na taj način dobije na vremenu kako bi se drugim paketom pomoći postigao uspjeh. A vlada u Atini dobija šansu da se nakon svega izrečenog suoči sa stvarnošću", piše Velt.

"Dobro je da se većina poslanika nije povodila za provokativnim izjavama iz Atine. Jer, nova grčka vlada je zaslužila još jednu šansu", smatra komentator lista Badiše tagblat iz Baden Badena.

Kiler nahrihten na stvar gleda ovako: "I vrapci na krovu Rajhstaga odavno znaju da će Grčkoj još ove godine biti potreban i treći paket pomoći. Sada ostaje da se vidi uzimaju li Grci svoje partnere zaista ozbiljno ili će pak Evropa još jednom da dobije po nosu. Skoro da je potpuno nevjerovatno da Šojble u ovom slučaju baca nove milijarde u bure bez dna".

Vac iz Esena smatra da "Grčka neće nikada doći u situaciju da može da otplati svoje dugove". "Navodni predah koji je u petak Bundestag dao Grcima, i to velikom većinom, nije ništa drugo nego nastavak bespomoćne i licemjerne evropske politike oklijevanja i odlaganja. Jer, niko ne polazi ozbiljno od toga da će u naredna četiri mjeseca doći do poboljšanja uslova ili da će se vidjeti ekonomski napredak", zaključuje Vac.