Prije tačno 20 godina, u tada još izuzetno rovitoj, ranjenoj i osjetljivoj BiH, poglavari četiri vjerske zajednice osnivaju Međureligijsko vijeće (MRV), s ciljem pomirenja naroda i lakšeg prevazilaženja postratnih tegoba. Vijeće je osnovano na inicijativu tadašnjeg reisu-l-uleme Islamske zajednice u BiH Mustafe Cerića, kardinala Vinka Puljića, vrhbosanskog nadbiskupa, mitropolita dabrobosanskog Nikolaja i predsjednika Jevrejske zajednice u BiH Jakoba Fincija.

„Evo, 20 godina poslije imamo utisak da ulazimo u jednu zreliju dob. To ne podrazumijeva manje odgovornosti, već odlučnost da se još više suočimo s problemima", rekao je predsjedavajući MRV-a, episkop zahumsko-hercegovački i primorski Grigorije, obraćajući se novinarima u Sarajevu. Naglasio je da je osnovni moto Vijeća „poštovati drugoga kao svetinju", te da se samo tako može naprijed, a za MRV to znači „podizanje ljestvice" i nove izazove.

Premda rezultati MRV-a nisu uvijek toliko vidljivi, odlučnost vjerskih lidera u BiH da zasiju sjeme pomirenja i stanu u odbranu teze da su svi djeca jednog Boga i u svijetu je uzeta kao dobar primjer borbe za pomirenje, te poštivanje i uvažavanje vjerskih i ljudskih prava, tako da više od 190 sličnih vijeća, po uzoru na prvo - bosanskohercegovačko, danas djeluje širom svijeta.

 

„Ne!" stigmatizaciji žrtava seksualnog nasilja

Osnivanje i postojanje MRV, ipak, ne znači i prestanak problema. Napadi na vjerske objekte, kao i provokacije na nacionalnoj i vjerskoj osnovi još uvijek postoje, no broj takvih incidenata znatno je smanjen, kako u MRV vjeruju, zahvaljujući njihovom projektu monitoringa takvih ispada. Prema riječima Husejina Smajića, zamjenika reisu-l-uleme Islamske zajednice BiH, upravo djelovanjem sistema monitoringa MRV-a, napadi na vjerske objekte smanjeni su za 50 posto.

MRV je, obilježavajući 20. rođendan, najavio još odlučnije aktivnosti potpisavši, kako neki ocjenjuju, historijsku Deklaraciju MRV-a BiH o suzbijanju stigmatizacije osoba koje su preživjele seksualno nasilje u ratu, čime se nedvosmisleno osuđuje „socijalna isključenost, marginalizacija i direktna diskriminacija koje društvo vrši nad žrtvama seksualnog nasilja u ratu". Vjerske zajednice u BiH na taj način su se izjasnile da će svojim aktivnostima pomoći u zaštiti žrtava seksualnog nasilja, te širiti svjesnost o njihovim problemima i potrebi procesuiranja onih koji su takve strašne zločine počinili.

„Prije 20 godina mi smo počeli potpisivanjem zajedničke izjave o zajedničkoj moralnoj obavezi, a večeras obilježavamo 20 godina potpisivanjem ove deklaracije koja neće riješiti sve probleme koje imamo, ali će pomoći da se lakše pogledamo u oči i da pokušamo izliječiti rane onih koji su u protekolm ratu trpjeli", izjavio je Jakob Finci, predsjednik Jevrejske zajednice u BiH.

 

Dijalog nema alternativu

Pored toga, kako je istakao Husejin Smajić, MRV će nastaviti sa projektima usmjerenim ka boljem razumijevanju različitosti i prihvatanju sličnosti među vjerskim zajednicama, pa se nastavljaju aktivnosti „otvorenih vrata, gdje svećenici i sveštenici posjećuju džamije, mladi imami crkve, susreti mladih teologa, a razmatra se i zajednički studij tri teološka fakulteta – Bogoslovskog pravoslavnog fakulteta u Foči, te Fakulteta islamskih nauka i Katoličke bogoslovije u Sarajevu.

Premda su učinci MRV-a značajni, kriza i problema je, kako tvrdi kardinal Vinko Puljić, bilo. „Nećemo danas ustvrditi da ne postoje problemi, ali sam uvjeren da smo dovoljno sazreli da ih zajedno rješavamo", kaže nadbiskup vrhbosanski i dodaje: „Od osnutka nam je glavni cilj bio pomirenje i ovih 20 godina nastojimo pomagati u izgradnji građanskog društva kroz ono što najbolje umijemo, a to je međureligijski dijalog, jer dijalog nama alternativu".

Dodatnih napora u započinjanju dijaloga zasigurno će trebati u Mostaru, gradu podijeljenom na dvije obale, a u koji MRV još uvijek „nije ušao". Prema riječima Husejina Smajića, uskoro nakon osnivanja MRV, s terena su počeli stizati zahtjevi za njegovo širenje, pa je ubrzo osnovano 15 odbora u najkrhkijim dijelovima BiH – Bihaću, Bijeljini, Banjoj Luci, Bugojnu, Distriktu Brčko, Doboju, Foči, Goraždu, Livnu, Novom Travniku, Orašju, Tuzli, Zenici, Žepču i Trebinju. „Žao nam je da nismo ušli u Mostar, bez obzira na sva naša nastojanja i urgencije uvaženog kardinala (Puljića)", rekao je Smajić, te naglasio da ulazak u Mostar ostaje među prioritetima MRV-a.

 

Restitucija neizbježna

MRV će nastaviti da se bavi i pitanjima odnosa države prema vjerskim zajednicama, kao i pitanjem povrata imovine tim zajednicama, oduzete još za vrijeme komunističkog režima. Pomoć države, kako kažu čelnici MRV-a, često kasni ili je nema, a sve pod izgovorom teške ekonomske krize. No, i specijalni ugovori države BiH sa Katoličkom i Pravoslavnom crkvom, tvrde, tek je slovo na papiru, dok Islamska zajednica još uvijek pregovara potpisivanje takvog ugovora.

Što se restitucije imovine vjerskih zajednica tiče, episkop Grigorije vjeruje da će BiH to uskoro morati riješiti, budući da će upravo „to biti najbolja slika koja će pokazati da li BiH zaista ide putem kojim političari kažu da ide – ka EU". „Ukoliko BiH iskreno želi ući u EU, onda je neminovnost da se izvrši restitucija... jer nije dobro oduzimati tuđe", zaključuje episkop Grigorije.

 

Dobro uvijek pobjeđuje

U tom pogledu naveo je i primjer susjedne Hrvatske: „Pošto sam jednim dijelom episkop i u Hrvatskoj, znam da je jedan od preduslova za ulazak te zemlje u EU bio povratak oduzete imovine. Mi smo tamo u velikoj mjeri doživjeli taj povratak, što je bila dobra poruka svim vjerskim zajednicama".

MRV će, unatoč preprekama i izazovima s kojima se suočava, nastaviti djelovati i tražiti bolja rješenja za sve ljude u BiH. Ipak, kako naglašava kardinal Vinko Puljić: „mi ne možemo riješiti probleme koje političari ne mogu da riješe, a pogotovo ono što međunarodna zajednica nametne". U svakom slučaju, zaključuje Puljić, „mali koraci razbijaju predrasude, a koliko god je zlo jako, dobro će pobijediti".