1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

"Naša jevrejska zajednica u Janjini nema budućnosti"

Thomas Bormann
13. decembar 2020

U grčkom gradu Janjini su za vrijeme njemačke okupacije ubijeni ili protjerani skoro svi Jevreji. Oni koji su ostali, bore se da sačuvaju tradiciju, sinagogu i sjećanje na vremena kada ih je bilo puno više.

Griechenland Alte Synagoge Kahal Kadosh Yashan in Ioannina
Foto: Danita Delimont/imago images

Ključ je toliko velik da u torbu Allegre Matza teško da može stati išta drugo. "To je originalni ključ naše sinagoge. Star je skoro 200 godina", kaže ona. 

"Dobrodošli u našu staru sinagogu u Janjini", govori Allegra. U svijetlom, velikom prostoru ima mjesta za 400 vjernika. Allegra Matza pokazuje dragocjeno blago: knjigu pjesama u kojoj su tekstovi napisani na grčkom jeziku, ali hebrejskim pismom - to je jedinstveno u jevrejskoj kulturi.

Grad Janjina na sjeverozapadu Grčke stoljećima je bio centar jevrejske kulture. Većina članova ove zajednice ubijena je tokom njemačke okupacije. Od malobrojnih preživjelih, mnogi su emigrirali. Danas je jevrejska zajednica grada Janjine toliko mala da teško može održavati vjerske službe jer se rijetko događa da se potreban broj od deset članova zajednice okupi.

Posjeta Joachima Gaucka sinagogi u Janjini 2014. godine. Tadašnji njemački predsjednik odao je počast selu u kojem su 1943. njemačke trupe masakrirale oko 90 civila. Foto: Saki Mitroldis/AFP/Getty Images

Najveća i najšokantnija stvar u sinagogi nije originalni stari ključ, nego brojne mramorne ploče na zidovima. Tamo su ugravirana imena 1.750 članova jevrejske zajednice u Janjini: njih su protjerali njemački okupatori u proljeće 1944. i ubili u koncentracionim logorima - muškarce, ženu i djecu.

Jevreji u ovom gradu su naročito svjesni da ih je malo kada dođu jevrejski blagdani, kao što je sada za vrijeme obilježavanja Hanuke u periodu od 10. do 18. decembra. Ali oni uprkos tome žele zadržati svoju kulturu i tradiciju.

"Među ubijenima je bilo 651 dijete u dobi od nekoliko mjeseci do trinaest godina", objašnjava Allegra i dodaje da su svi oni bili rođeni u Janjini, a ubijeni u Aušvicu.

Samo 180 Jevreja iz Janjine je preživjelo holokaust - među njima i otac Allegre Matze, ali i roditelji Mosís-a Elisáfa, predsjedavajućeg Jevrejske zajednice Janjina: "Zajednica je mala, ne broji više od 50 članova, ali je bogata tradicijom", navodi on.

Janjina je bila središte takozvanih "romaniotskih Židova", odnosno Jevreja koji su govorili grčki.

Mosís Elisáf je već godinu i po dana i gradonačelnik grada Janjina sa 110.000 stanovnika. Kaže da u njegovom rodnom gradu ima predrasuda prema Jevrejima, a antisemitizam u cijeloj Grčkoj je u porastu.

Mosís-a Elisáf, predsjedavajući Jevrejske zajednice u Janjini Foto: Office Elisaf/D. Ntaras

Za vrijeme predizborne kampanje mu nije bilo lako: "Drugi kandidati su pokušali okrenuti ljude protiv mene. Ne otvoreno, već prikriveno. I to prije svega u okolnim selima koja pripadaju gradu. Ali ljudi me tamo poznaju. Dvadeset godina sam profesor medicine i liječio sam mnoge ljude u bolnici. Dakle, znaju me u cijelom gradu i to vjerovatno najbolje objašnjava moj izborni uspjeh", priča Elisáf.

Jevrejska zajednica je uvijek bila dio Janjine - više od hiljadu godina unazad. Ali: ima li i ona budućnost?

"Bojim se da ne", odgovara gradonačelnik Mosís Elisáf na ovo pitanje. A kao razlog navodi: "Broj [članova zajednice] i dalje opada, stari župljani umiru, a mlađa generacija gubi vezu s nama jer bračne partnere pronalaze izvan jevrejske zajednice. Dakle, naša zajednica vjerojatno nema budućnosti. Ali mi želimo da očuvamo sinagogu, groblje, knjige i arhiv, tako da ostane uspomena na ovu jevrejsku zajednicu."

Allegra Matza u sinagogi prikuplja dokumente za izložbu o bogatoj istoriji jevrejske zajednice. To je, kaže ona, i priča o mirnom suživotu muslimana, Jevreja i kršćana u ovom gradu:

"Ovdje su svi zajedno živjeli s poštovanjem jedni prema drugima 500 godina. 500 godina nije bilo sukoba između Jevreja i Osmanlija ili između Jevreja i kršćana, već samo lijepe priče", govori Allegra i dodaje: "Iz tih priča iz prošlosti možemo puno naučiti. One se ne smiju zaboraviti”.

Kako su kosovski Albanci spašavali Jevreje

04:41

This browser does not support the video element.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

Preskoči naredno područje Više o ovoj temi