1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Na izborima u BiH pobjeda nacionalnih stranaka

Samir Huseinović
3. oktobar 2016

Kandidati nacionalnih stranaka dobili su najviše glasova na bh. lokalnim izborima. Izbori u Stocu vjerovatno će biti ponovljeni zbog incidenata. Na općinske izbore u BiH izašlo je 53,88 posto birača.

Foto: Klix.ba

Općinski izbori u BiH održani u nedjelju (2.10.) 2016. godine bit će, nažalost, upamćeni i po incidentima u Stocu, gdje su izbori na svim biračkim mjestima prekinuti oko 15:00 sati. Na ulicama ovog hercegovačkog grada raspoređene su jedinice specijalne policije nakon što je fizički napadnut predsjednik Općinske izborne komisije Ivan Perić. Na Perića je, navodno, nasrnuo kandidat za općinskog načelnika Salmir Kaplan. Prema nezvaničnim informacijama, Perić je prethodno smijenio pojedine bošnjačke članove biračkog odbora koji su ukazivali na izborne nepravilnosti, a s otvaranjem pojedinih izbornih mjesta u Stocu kasnilo se i više sati. Nadležne bh. službe provode istragu o ovom slučaju, a čeka se i zvanično očitovanje Centralne izborne komisije (CIK) BIH.

Stolac, međutim, nije jedini bh. grad u kojem je bilo incidenata i problema s glasanjem. Koalicija nevladinih organizacija „Pod lupom", koja je pratila izborni proces u BiH, izvjestila je o najmanje 93 „kritične situacije“. Najviše prijava odnosilo se na „pritisak na birače“, „porodično glasanje“, „prijetnje posmatračima“, „nepostupanje članova biračkih odbora prema aktima CIK-a“, „glasanje bez validnog identifikacijskog dokumenta" i „glasanje u ime druge osobe". Pored Stoca, gdje su izbori prekinuti na terotoriji cijele općine, privremeni prekidi glasanja evidentirani su i u općinama Goražde, Jajce, Pelagićevo i Prozor. Mnogo je duži spisak gradova na koje se odnose prigovori pojedinih političkih subjekata.

Povratak „Babe"

Nakon što su pobrojani svi glasački listići, Abdić je, ispostavilo se i više nego ubjedljivo, porazio svoju konkurenciju.Foto: Reuters

Lokalni izbori 2016. godine na političku scenu BiH vratili su ratnog zločinca Fikreta Abdića, koji je u Velikoj Kladuši izabran za načelnika općine. Predratni direktor Agrokomerca, ratni predsjednik tzv. autonomne oblasti „Zapadna Bosna" i kandidat Laburističke stranke Fikret Abdić dobio je gotovo dvostruko više glasova od kandidata Demokratske narodne zajednice Ademira Mulalića. Abdić se još nije oglasio u vezi s preliminarnim izbornim rezultatima, dok njegovi politički protivnici tvrde da ovakvi izborni rezultati najavljuju „povratak Velike Kladuše u mračno doba“.

Neizvjesno je u Srebrenici. Kandidat srpskih stranaka za općinskog načelnika Mladen Grujić je još u nedjelju oko 21:00 sat proglasio izbornu pobjedu. Mediji izvještavaju o „izuzetno napetoj situaciji“ u ovom gradu, gdje se pobjeda Grujića proslavlja uz „nacionalističke pjesme“, skandiranje „Srbija" i jurnjavu automobilima. U gradu je bilo napeto tokom cijele noći, uz jake policijske snage. Nezavisni kandidat kojeg podržavaju bošnjačke stranke, dosadašnji načelnik Općine Srebrenica, Ćamil Duraković, ranije je ukazivao na negativne aspekte moguće pobjede „kandidata koji negira genocid“. Duraković je za Deutsche Welle kazao da se za Srebrenicu „još ništa ne može sa sigurnošću tvrditi dok ne stignu rezultati glasanja u odsustvu i putem pošte".

Najzadovoljniji lideri nacionalnih stranaka

Prema nepotpunim podacima CIK-a, ali i podacima političkih partija, najviše glasova dobili su kandidati nacionalnih stranaka. Predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović rekao je da je koalicija SDA-SBB (Savez za bolju budućnost) „osvojila najveći broj načelničkih pozicija“. „Koalicija SDA-SBB je osvojila 34 načelničke pozicije, u Federaciji 33, a u RS-u jednu“, kazao je Izetbegović. Rekao je i da je SDA, osim u Općini Stari Grad, „uzela praktično sve u Kantonu Sarajevo koji je ekonomski jači od RS-a".

Šta očekuju građani od nove lokalne vlasti?

01:13

This browser does not support the video element.

Zadovoljni su i lideri Hrvatske demokratske zajednice (HDZ). Prema riječima dopredsjednice, Borjane Krišto, HDZ BiH će imati načelnike u 18 bh. općina. „U odnosu na rezultate prošlih lokalnih izbora, mi sad imamo više načelnika. Imamo načelnika u općini Usora, dobili smo Odžak, Vitez i dobili smo Vareš. Žao mi je što smo izgubili Kupres. Uz ovih 18 općina koje sada imamo očekujemo, naravno, i Stolac kao pobjedu", istakla je Krišto. Kandidati HDZ-a 1990 odnijeli su pobjedu u općinama Prozor-Rama, Kupres i Domaljevac, a ova stranka upozorava na nepravilnosti na biralištima u Livnu, Neumu i Ljubuškom.

Jačanje SNSD-a u RS-u

U RS-u, Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) proglasio je „ubjedljivu pobjedu“, dok je lider Srpske demokratske stranke (SDS) Mladen Bosić priznao „izborni poraz“. „SNSD je doživio uspjeh veći od onoga kada smo počinjali. U odnosu na prošle izbore pobijedili smo u 11 općina više“, rekao je predsjednik SNSD-a Milorad Dodik na konferenciji za novinare u Banjaluci. Naglasio je da nije bilo incidenata tokom izbora, i da je RS pokazala „puni demokratski kapacitet, kao i prije sedam dana kada je održan referendum". Prema podacima SNSD-a, kandidat ove stranke za gradonačelnika Banjaluke, Igor Radojičić, ima oko 14.000 glasova više od kandidata Narodne demokratske partije, Dragana Čavića. SNSD će, najvjerovatnije, imati 33 načelničke pozicije. Savez za promjene zadržao je načelničke pozicije u Bijeljini i Doboju.

Nakon neuspjeha na općim izborima 2014. godine, SDP (Socijaldemorkatska partija) BiH je načelničke pozicije zadržala u Tuzli, Gradačcu, Gračanici, Ključu i Bosanskoj Krupi, te osvojila načelničke pozicije u Maglaju, Živinicama i Lukavcu. SDA je nakon 12 godina izgubila načelničku poziciju u Zenici, gdje je najviše glasova dobio nezavisni kandidat Fuad Kasumović. Lideri Naše stranke (NS) kazali su da NS na ovim lokalnim izborima „bilježi ogroman porast glasača“. Novoformirani Građanski savez izborio se za načelničku poziciju u Bihaću, dok je Demokratska fronta dobila 120 pozicija u općinskim vijećima. Nepotpune, preliminarne rezultate općinskih izbora u BiH moguće je pogledati i na internet stranici CIK-a. 

Bez iznenađenja

Politički analitičar Adnan Huskić kaže da rezultati lokalnih izbora nisu iznenađujući. Izuzetak je „značajna pobjeda SNSD-a".  „Pobjeda u SNSD-a u Banjaluci je svakako velika i jasno je da Savez za promjene (SZP) nije dorastao Dodiku. SZP je navučen na referendumsku priču, a nije isključeno niti da su unutar samog Saveza postojali ljudi koji su ustvari podržavali Dodika. U svakom slučaju, SZP će teško preživjeti ove izbore u sadašnjoj formi. U Federaciji je dominantna koalicija SDA-SBB, iako SBB gubi posebnost unutar ove koalicije. HDZ BiH je potvrdio dominaciju, dok je SDP BiH efektivno prognan iz Sarajeva, te je postao regionalna stranka sa uporištem u Tuzli. DF je prošao relativno loše, a NS je, u odnosu na prethodne izbore, ostvarila značajan rezultat, dijelom i zbog jasnog ideološkog profila te bavljenja lokalnim temama“, kaže Huskić za Deutsche Welle.

SDA i SNSD osvojili najviše načelničkih mjestaFoto: picture-alliance/dpa/F. Demir

Predsjednik odbora Koalicije za slobodne i poštene izbore „Pod lupom“ Vehid Šehić komentirao je za Deutsche Welle „konsolidaciju SNSD-a“ i jačanje drugih nacionalnih stranaka u BiH, te činjenicu da je u Velikoj Kladuši povjerenje građana dobila osoba koja je pravosnažnom sudskom presudom osuđena za ratne zločine počinjenjene u proteklom ratu u BiH.

Moral i politika

„Ljudi koji žive na ovim prostorima ne mogu da se otrgnu od nacionalnog zova ne razmišljajući šta im to donosi. Još uvijek živimo u vremenu u kojem je rat glavna tema. Kada je rat glavna tema i kad imate tri poluafirmisane istine o svemu što se dešavalo, lako je napraviti homogenizaciju naroda u BiH. To se dešava u svakom izbornom ciklusu. Nažalost, mi svake dvije godine imamo izbore i svake dvije godine proživljavamo isti prolazak kroz ratna stradanja. To je oprobani recept onih koji političku opciju grade isključivo na tzv. zaštiti vitalnih nacionalnih interesa. S druge strane, građanska opozicija nije jasno artikulisana. Što se tiče izborne pobjede Fikreta Abdića, mi živimo u jako nemoralnom društvu. Poštivajući Ustav i zakone ove države, svako ko je izdržao kaznu za krivična djela ratnog zločina ima pravo da se kandiduje na izborima i da pokuša osvojiti vlast. To je više moralno nego političko pitanje, a kada govorimo o moralu u BiH, on ne postoji. To je problem i političkih stranaka, da li je u ovakvoj situaciji uputno predlagati ljude koji imaju takvu prošlost? To govori o našem moralu. Također, čujem da najviše glasova u Srebrenci trenutno ima kandidat koji negira genocid u tom gradu. Ni to ne treba nikog da iznenadi, jer je negiranje genocida opća politika u RS-u. Još mi nismo prošli kroz kolektivnu katarzu, kroz istinsko suočavanje s prošlošću i zato su nam ovakvi i izborni rezultati", kaže Vehid Šehić.

Preskoči naredno područje Više o ovoj temi