Pojedine političke partije, među kojima Stranka za BiH (SzBiH), smatraju da je nedavni Mostarski sajam bio u funkciji pritiska na bošnjačke političke lidere kako bi se usvojile „Čovićeve izmjene Izbornog zakona". Za kritičare je Mostarski sajam bio „srpsko-hrvatski samit" na kojem se, bez prisustva ključnih bošnjačkih lidera i pod dirigentskom palicom Evropske unije (EU), tražilo usvajanje izmjena Izbornog zakona, koje vode u nove podjele u BiH, odnosno izmjene koje po svaku cijenu želi lider Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH Dragan Čović.

Mostarski susret Aleksandra Vučića i Andreja Plenkovića „uz asistiranje Milorada Dodika i Dragana Čovića", SzBiH je  okarakterisala kao nastavak politike podjele BiH koju su devedesetih godina prošlog stoljeća zagovarali Slobodan Milošević i Franjo Tuđman. „Uz prenemaganje o miru i evropskim vrijednostima očito je da se radi o pokušaju da se zada konačni udarac državi BiH i to u formi pritiska za usvajanje Čovićevog izbornog zakona, koji je de facto podjela države na tri dijela“, navode iz SzBiH.

Slavo Kukić: „EU težište svog pritiska mora vratiti u sferu politike“

Univerzitetski profesor i doktor socioloških nauka Slavo Kukić kaže da zbog budućnosti Mostarskog sajma ovu manifestaciju ne treba pamtiti po političkim porukama, nego po onima koji na njemu žele prezentirati svoje proizvode i usluge. „Ne želim spekulirati je li ambicija sudionika mostarskog susreta bila razgradnja i dodatne podjele BiH. Ali, da su njegovi učinci na tom tragu, uopće nije sporno. Prisustvo na sajmu bugarskog premijera, dakle premijera predsjedavajuće EU, ne znači automatski i podršku EU diskriminatorskim zahtjevima u izmjenama Izbornog zakona od strane HDZ-a i Dragana Čovića, iako njegovo prisustvo tramo može biti shvaćeno i na taj način“, kaže Kukić za Deutsche Welle.

„Ja, međutim, želim vjerovati da je EU tim činom željela još jednom poručiti kako je mjesto BiH u EU. Ono, pak, što jeste problem, je činjenica da se EU okreće od političkih prema ekonomskim pitanjima BiH u procesu njezina integriranja u EU. A to je, pita li se mene, potpuno pogrešan pristup. I, po mojem sudu, EU mora težište svoga pritiska vratiti tamo gdje su i uzroci svih bh. muka – u sferu politike“, ističe profesor Kukić.

Benjamin Butković: „Svi državni resursi su izborni plijen“

Novinar BHRT-a (Bosanskohercegovačke radio-televizije) Benjamin Butković smatra da susret u Mostaru ne treba doživljavati kao nastavak politike Milošević-Tuđman. „Prije će biti da je to još jedna kockica u dnevno-političkom mozaiku balkanskih 'kafanskih nadmudrivanja' u kojima svaki od učesnika ima neki svoj cilj. Izostanak zvučnih bošnjačkih imena na tom sastanku očigledni je odgovor na unutrašnje političke razmirice i ne predstavlja nikakvu poruku ni regionalnim, ni evropskim zvaničnicima. Za nove sastanke na temeljima politike Milošević-Tuđman u ovom trenutku ne postoji povoljno međunarodno okruženje", kaže Butković za Deutsche Welle.

Butković vjeruje da je politička kriza u BiH „ukorijenjena u nepriznavanju države", ali ne kao njenog političko-teritorijalnog određenja. „Vladajuće stranke u BiH ne priznaju državu kao aparat upravljanja i stvaranja reda i sistema. To dakle nema veze s ideološkim otklonom niti patriotizmom. Svi resursi u državi izborni su plijen, rukovodeće funkcije u javnim ustanovama poluge su bogaćenja pojedinaca ili interesnih grupa. Njihovo bilo kakvo opredjeljenje prema reformama je neiskreno, posebno onima koje uvode evropske stečevine u život građana BiH, jer na taj način gube moć. Različita viđenja budućnosti BiH isključivo su metod stvaranja privida nacionalnog neslaganja o temeljnim pitanjima kako bi se iza paravana okončale privatizacijske pljačke i raskrčmilo još ovo malo kvalitetnog kapitala u BiH“, ističe Butković.

 

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android