Gradonačelnica glavnog grada SAD-a je nedavni dolazak 800 pripadnika američke Nacionalne garde u Washington D.C. po nalogu predsjednika Donalda Trumpa okarakterisala kao "autoritarni potez". Trump je svoju odluku da uključi Nacionalnu gardu i stavi gradsku policiju pod nadzor državne tužiteljice Pam Bondi i šefa Uprave za borbu protiv droga Terryja Colea predstavio kao akciju protiv kriminala. Nazvao je taj potez "Danom oslobođenja", tvrdeći da grad treba spasiti od "kriminala, krvoprolića, haosa i bijede".

Pripadnici Nacionalne garde od danas (25.8.) nose i vatreno oružje. Istovremeno, Trump je najavio da će i u druge gradove – uključujući New York, Los Angeles, Chicago i Baltimore – poslati vojsku, ako ne riješe svoje lokalne probleme s kriminalom.

Međutim, savezni podaci osporavaju njegove argumente, jer statistike pokazuju da su kriminal i nasilje na najnižem nivou u posljednjih 30 godina. Kritičari tvrde da, s obzirom na to, ne postoji takva vanredna situacija, koja bi opravdavala vojno prisustvom u glavnom gradu. "Brojke i statistike jednostavno ne opravdavaju ovu mjeru", rekla je gradonačelnica Washingtona Muriel Bowser.

Ako kriminal opada u Washingtonu, zašto onda vojska?

"Podaci pokazuju da kriminal opada", izjavila je i Laura Dickinson, profesorica prava na Univerzitetu George Washington. "Gradski zvaničnici nisu tražili pomoć od predsjednika, tako da je to sve, u najboljem slučaju, upitno", kaže profesorica Dickinson.

"Ovo je zaista problematično i suprotno američkoj tradiciji. Mi smo uvijek bili oprezni u angažovanju vojske za provođenje civilnog zakona", dodaje ona.

Zašto Donald Trump to radi?

Trump to radi dijelom i zato što mu se može. Washington D.C. (Distrikt Columbia) nije dio nijedne američke savezne države i uglavnom je pod jurisdikcijom savezne vlade. Prema Zakonu o lokalnoj samoupravi iz 1973. godine, američki predsjednici mogu preuzeti kontrolu nad policijom DC-a tokom vanrednih situacija bez odobrenja Kongresa i u trajanju od 30 dana. Također, s obzirom da je to savezna enklava, američki predsjednik komanduje i Nacionalnom gardom grada.

Neki američki komentatori smatraju da je ovaj potez politički pokušaj da se skrene pažnja s kontroverzi u vezi sa objavljivanjem Epsteinovih dokumenata, što je Trump obećao ali nije sproveo ali i pokušaj da se odvrati pažnja od najnovijih podataka o rastu nezaposlenosti. Trumpova popularnost u ključnim političkim oblastima – posebno na polju imigracije – također je opala.

Dok Trump i njegovi saradnici navode kriminal u gradovima kao opravdanje za dovođenje Nacionalne garde, njegovi protivnici unutar i izvan Kongresa tvrde da je cilj preuzimanje kontrole nad gradovima koji ga ne podržavaju.

Iz skupine afroameričkih članova Kongresa crne boje kože pod nazivom „Congressional Black Caucus", u kojoj trenutno nema članova iz Republikanske partije, saopšteno je da svi gradovi, koje je Trump naveo kao potencijalne mete u koje bi poslao vojsku, imaju zajedničku osobinu – vode ih crni gradonačelnici. Oni su stoga Trumpov potez nazvali "očigledno rasističkim i gnusnim pokušajem preuzimanja vlasti".

Plave države i gradovi se protive ovim potezima – ali mogu li se suprotstaviti predsjedniku?

Američki predsjednik ima manje ovlasti izvan glavnog grada. Guverneri 50 američkih saveznih država imaju kontrolu nad Nacionalnom gardom unutar svojih granica. To je ključna razlika koju ističe William Banks, profesor prava na Univerzitetu Syracuse. On smatra da bi Trumpu bilo mnogo teže da proširi svoju intervenciju izvan Washingtona D.C.

"Bilo bi nepromišljeno generalizirati ovaj primjer i primijeniti ga na druge gradove SAD-a", rekao je Banks za DW. "Trump ne može otići u Chicago, Philadelphiu, New York ili Los Angeles i učiniti isto. Jednostavno nema ovlasti za to."

Kako je Trump mogao poslati Nacionalnu gardu u Los Angeles?

U junu je Trump ipak poslao Nacionalnu gardu i marince u Los Angeles. Banks kaže da postoje odredbe za ograničene intervencije radi zaštite savezne imovine i osoblja, ali da Trump "hoda po tankoj žici".

Njegov argument je da su vojnici potrebni kako bi se spriječilo uništavanje savezne imovine i zaštitilo osoblje ICE-a (Useljeničke i carinske službe) i drugih imigracionih službi.

Iako može biti angažovana da štiti saveznu imovinu, vojsci je, prema zakonu pod nazivom „Posse Comitatus Act", zabranjeno aktivno učestvovanje u poslovima koji su nadležnost policije. U Kaliforniji je nedavno završeno trodnevno suđenje o tome, da li raspoređivanje Nacionalne garde predstavlja kršenje ovog zakona i da li je ono neustavno – na odluku se još čeka.

Dickinson je rekla da bi korištenje vojnih snaga u američkim gradovima od strane savezne vlade moglo uticati na percepciju tih institucija među građanima.

"To bi moglo narušiti kredibilitet i poštovanje, koje Amerikanci imaju prema vojsci i Nacionalnoj gardi", rekla je Dickinson za DW. "To su neke od rijetkih institucija u SAD-u koje uživaju široku podršku i demokrata i republikanaca."

Šta se može očekivati?

Kontrola nad policijom Washingtona DC-a sa saveznog nivoa završava nakon 30 dana, osim ako Kongres, kojim dominiraju republikanci, ne odobri produženje. U tom slučaju Nacionalna garda može ostati aktivna neograničeno.

Uprkos upozorenjima Trumpovih protivnika, koji ovaj potez nazivaju autoritarnim pokazivanjem sile, Banks očekuje da će se situacija najvjerovatnije vratiti na status quo, posebno kada je riječ o prijetnjama drugim državama.

On je rekao je da su istorija osnivanja Sjedinjenih Država, uključujući svrgavanje britanske vojske i norme koje određuju da se o provedbi zakona brine civilna policija, ključni za razumijevanje onoga što će Amerikanci prihvatiti u svojim zajednicama.

"Naša situacija je posebna u SAD-u, jer ne postoji očekivanje uključivanja vojske u provedbu zakona", rekao je Banks za DW.

"Ne volimo vojne uniforme na našim ulicama, ne volimo ljude s oružjem koji patroliraju – to jednostavno nije u skladu s našim vrijednostima. Posse Comitatus Act generalno zabranjuje korištenje vojske u provedbi zakona, ali mislim da je norma još važnija i temeljnija."