Ismeta Dervoz, ekonomistica i političarka, zastupnica u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, smatra da nacionalni interesi u BiH imaju zajednički imenitelj.

"U interesu je svih nacija i građana koji žive u BiH da žive bolje, da žive u miru i sigurnosti, da imaju mogućnost planirati budućnost za svoju djecu i to su po meni primarni nacionalni interesi. Zašto se kroz politiku potencira pitanje nacionalnih interesa, koje na kraju sigurno ne donosi opće dobro svima koji žive u ovoj zemlji, nego donose nove podjele, isključivost i dobro onima koji to uspijevaju orkestrirati, ja to ne mogu potpuno razumjeti", komentira ova političarka za DW.

Prema njenom mišljenju stalno izvlačenje nacionalnih interesa iz rukava, odvlači pozornost od stvarnih interesa. "Stvarni interes je napredak mirne i stabilne zemlje. Možemo se baviti i onima što je u interesu nacionalnih grupa koje ovdje žive, a to je naša tradicija kultura, jezik i obrazovanje i to je ono što treba biti nacionalni interes da sačuvamo i očuvamo. Sve drugo radi protiv nas", zaključuje zastupnica Dervoz.

Motivi i ekonomija

Da nacionalni interesi u BiH imaju svoju cijenu naglašava Željko Komšić, predsjednik Demokratske fronte, stranke bez nacionalnog prefiksa u imenu i čovjek koji je dva mandata proveo na dužnosti člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda, no bez većinske podrške upravo tog nacionalnog, biračkog elementa.

Komšić kaže da u BiH zaštita nacionalnih interesa znači nešto potpuno drugo te da je tu problem dodatno usložen.

"Čak se i gospodarenje onim što je ostalo od državnih resursa predstavlja kao nacionalni interes. To može biti ekonomski interes određene grupacije, ali ne može biti nacionalni interes. Ispod površine velikih riječi i priče o ugroženosti krije se nadzor nad telekomima, elektroprivredama i poduzećima koja još uvijek uspješno posluju", drži Komšić.

Ovaj političar ide i korak dalje te ocjenjuje da je posrijedi 'vješta manipulacija političkih opsjenara'. "Takve stavove", kaže on, "imaju ljudi skloni tragi-komici u politici, pa čak i makijavelizmu i taj nacionalni osjećaj kod ljudi se želi aktivirati za svoj uskopolitički, ekonomski interes".

Ukoliko se na takav način bude posezalo na nacionalnim interesom, Komšić nije uvjeren u razvoj demokratskog društva u BiH.

"Svjesni smo da je u ljudima duboko ukorijenjen osjećaj nacionalne pripadnosti, ali kada razgolitite tu priču doći ćete do krajnjeg motiva ekonomske prirode. Ako se ne odlučimo na logiku koja vlada u normalnom, demokratskom, ekonomskom svijetu - mi ćemo propasti. Neće biti uopće važno kako se tko zove", zaključuje Komšić.

Uspješan recept za nerad

Sličan stav dijeli i Ivana Marić, sneovisna politička analitičarka u BiH i česta autorica analiza s društveno-političke scene u BiH. Ona kaže da se teza o nacionalnim interesima puno iskorištava, posebno u predizbornim kampanjama.

"Ovdje su nacionalni interesi prvenstveno financijski interesi i načini na koji mogu profitirati predstavnici političkih stranaka. To je pitanje koje se prečesto zloupotrebljava. U predizbornim kampanjama to je glava tema, a tu i tamo se spomene zapošljavanje", kaže ona.

Marić smatra da u BiH više ne postoji nacionalna ugroženost, kao što je bila netom nakon rata, te da svi mogu ostvariti prava po pitanju nacionalnih interesa.

"Ovdje, čim spomenete nacionalne interese, svi ostali interesi poput zapošljavanja, teške socijalne situacije padaju u vodu. To je postao uspješan recept, jer čim spomenete nacionalno ne morate ništa raditi. Dovoljno je samo da o tome pričate i da se predstavljate kao glavni zaštitnik svoje nacije i vi sigurno dobivate glasove", komentira ova politička analitičarka.

No, iako sporo i na tom polju se odvijaju promjene i to prvenstveno, kako ocjenjuje Marić, zahvaljujući razvoju višestranačja u BiH.

"Više nemamo ekskluzivne zaštitnike nacionalnih interesa kao što je to bilo prije", kaže Marić. "Sada u svakom narodu imamo barem po dva "zaštitnika", ali i one koji pored zaštite nacionalnih interesa nude i nešto drugo, poput ekonomskih programa, tako da već spomenuta politika postaje nedovoljna", naglašava ona, iskazujući nadu da će birači postati malo više mudriji i uvidjeti da se, kako kaže, iza svega krije - nerad.

Manipulacija domoljubljem za ograničene ciljeve

Martin Raguž, predsjednik je Hrvatske demokratske zajednice 1990 BiH (HDZ1990 BiH), stranke s nacionalnim prefiksom i članice Europske pučke stranke. Za njega je nacionalni interes poseban odnos prema svom, ali i drugim narodima.

"Nacionalni interesi trebali bi biti uzvišeni i u funkciji svog naroda i njegove afirmacije u svim njegovim važnim odrednicama poput demografskih, kulturnih, duhovnih, obrazovnih, socijalnih, ekonomskih, a da pri tom ne ugrožava nacionalne interese drugih naroda, pogotovo ako je riječ o multinacionalnoj državi i različitostima identiteta kakva je BiH", komentira Raguž za DW.

Međutim, i on, kao predsjednik nacionalne stranke, nije uvjeren u ispravnost i iskrenost njihovih, kako kaže, samoproglašenih zaštitnika. "Na žalost, posljednjih 20 godina obilježile su manipulacije s nacionalnim interesima zbog ograničenih političkih ciljeva i to je još uvijek dominantna dimenzija u našoj zemlji, umjesto vođenja ozbiljne politike. Ovakve manipulacije ne bih mogao nazvati domoljubljem ili zaštitom nacionalnih interesa. Upravo suprotno", zaključuje Raguž.