Izvještaj američke nevladine organizacije „Fridom haus“ pokazuje da je BiH, kada je riječ o slobodi medija na najgorem nivou u posljednjih 10 godina. Zemlje okruženja su čak 30 mjesta iznad BiH što samo govori da je novinarstvo, sloboda medija, novinari, u izrazito teškom položaju kada je riječ o slobodi pisane riječi. Ljiljana Zurovac, izvršni direktor Savjeta za štampu BiH smatra da je BiH dobila nisko mjesto, bez obzira na sve probleme i da se radi o pretjeranoj ocjeni: „Mi nemamo restrikcije kakve imaju druge zemlje. Kada čujemo kako novinari u mnogim zemljama svijeta se bore za instinito informisanje onda moramo biti srećni što smo u BiH i što imamo slobodu izražavanja kakvu mnoge zemlje nemaju. Naravno, daleko od toga da smo srećni onoliko koliko bi trebali da budemo budući da je sve više političkih pritisaka na medije, a naročito one koji su ekonomski zavisni“.

Loša ekonomska situacija i politički pritisci

Mnogi smatraju da je upravo ta ekonomska strana najbitnija i gotovo presudna u medijskim slobodama, s obzirom da je malo onih koji će se usuditi da za minimalnu platu rizikuju svoj ili život svoje porodice. Plata ili primanja novinara u BiH kreće se od 300 maraka (u nekim medijskim kućama i manje) pa do 1000 maraka, s tim da se to odnosi samo domaće medije. Novinar BHRT-a i član Upravnog odbora „Bh. novinari“ Vladimir Šušak kaže da je ocjena „Fridom hausa“ zapravo potvrdila sumnje novinara u BiH zbog svega onog sa čim se suočavaju tokom svog rada. Loša ekonomska situacija i politički pritisci glavni su razlozi ovakvog stanja kaže Šušak: „I to se radi na razne načine, da li ličnim kontaktima političara sa vlasnicima medija ili institucionalnom podrškom medijima iz budžeta što smo imali slučaj u RS. Na mikro planu mi kao novinari susrećemo se sa agresijom političara na iole normalno pitanje koje postavljamo kada je riječ o interesu javnosti“, kaže Šušak prisjećajući se nedavnog odgovora predsjednika RS Milorada Dodika na postavljeno pitanje o ruskom kreditu.

„Ako možete da razrješite dilemu oko uzajamnog odnosa ruskog kredita i MMF-a, da li ruski, takozvani kredit poništava aranžman sa MMF-om“, glasilo je pitanje.

Dodik: „Nemojte takozvani, neadekvatno se izražavate ovdje. Ako ste došli na konferenciju predsjednika RS, morate da znate da sam rekao da se radi o kreditu koji daje jedna ruska banka. Jeste li to čuli....Zašto govorite floskulu ruski kredit i asocirate da je to priča o ruskoj državi. Pitanje moje jeste, zašto to namjerno radite...“.

Novinari bježe u portparole

Novinari u BiH se svakodnevno susreću sa problemima od, dobijanja informacija ili poluinformacija do pritisaka, da li direktnih ili putem urednika i vlasnika medija na koje se opet vrše direktni pritisci. Da li zbog toga ili nečeg drugog trend u posljednjih nekoliko godina postao je prelazak novinara u javne institucije na mjesto službenika za odnose sa javnošću.

„Pored toga ugasio se i veliki broj medija što je posljedica ekonomske krize a nekoliko vrsnih novinara prešlo je u portparole, što je šteta za novinarstvo“, kaže Siniša Vukelić urednik portala Capital.

Kosovo preteklo BiH

Srbija se nalazi na 74. mjestu, a među bivšim jugoslovenskim republikama, ispred Srbije je na toj listi samo Slovenija. Bolje rangirane od BiH su Haiti, Albanija, Panama i Kosovo, što je za medijske stručnjake u BiH poražavajuća činjenica.

Novinar u BiH ima nažalost u mnogo slučajeva izbor da ili izda principe i povinuje se uređivačkoj politici koja djeluje pod pritiskom ili da rizikuje da izgubi posao. Ljiljana Zurovac kaže da će situacija čovjeka natjerati da izda svoje principe, što nikako nije dobro za struku: “Zato se u indikatorima za mjerenje medijskih sloboda u zemljama članicama Savjeta Evrope precizno navodi da je vlada i država dužna napraviti takvo okruženje u kojem novinari mogu bez straha, bez bilo kakavih pritisaka, raditi svoj posao”.

U vrhu rang liste po slobodi medija su Švedska, Norveška, Holandija i Finska, u stopu ih prate Belgija, Švajcarska i Luksemburg, dok je na samom dnu Sjeverna Koreja, iza Turkmenistana, Uzbekistana i Eritreje.