Stephen Hawking slavi 75. rođendan, čime je liječnicima dokazao da su se prevarili i da je dostigao dob koju mu medicina nije prognozirala. Karijera tog fizičara je, naime, započela jednom pesimističnom dijagnozom. U dobi od 20 godina - upravo kad je bio započeo sa svojim doktorskim radom - pokazuju se prvi simptomi jedne fatalne neurološke bolesti, amiotrofične lateralne skleroze, skraćeno ALS. Ta bolest ga je ubrzo prikovala za kolica. Gubi svoj glas i jedan stroj mora govoriti za njega. No, unatoč njegovom invaliditetu, taj fizičar uspijeva samostalno voditi svoj život, kako privatno - o čemu svjedoče dva braka i troje djece - tako i poslovno. Kao student je bio veoma talentiran, ali lijen, tvrdi sam Hawking govoreći o svom životu. Tek nakon što je izbila bolest, posvetio se, kaže, znanosti. 1979. postaje profesor na Sveučilištu u Cambridgeu, upravo na onoj katedri koju je nekoć vodio legendarni Isaac Newton.

Hawking novi Einstein?

U Cambridgeu je Hawking došao do svojih najvažnijih saznanja na polju fizike. Polazeći od Einsteinove teorije relativnosti, dokazuje da je Veliki prasak najvjerojatnije pokrenut takozvanom "singularnošću" - kao nepojmljivo sićušna točka koja se ne može izračunati današnjim formulama ili zakonima. Hawkingova omiljena tema su, međutim, crne rupe - galaktični monstrumi koji sa svojom silom teže gutaju sve što im se približi. Njegovo najvažnije saznanje: crne rupe ne egzistiraju vječito, već polako isparavaju jer emitiraju zračenje - tzv. Hawkingova radijacija. No, ona još nije dokazana, zbog čega Hawking još nije dobio Nobelovu nagradu za fiziku. "Radijaciju crnih rupa bi se itekako moglo izmjeriti, ali na nesreću izgleda da u našem okruženju nema nijedne crne rupe", navodi Hawking. Ipak, unatoč tome što nema dokaza, većina znanstvenika na tom polju je čvrsto uvjerena u postojanje Hawkingove radijacije.  To je "rezultat koji će potrajati još stotinama godina", uvjeren je Bruce Allen, direktor Max Planck instituta za gravitacijsku fiziku u Hannoveru i sam bivši Hawkingov student: "Takvih rezultata nema puno!"

No, je li Hawking doista, kao što neki smatraju, drugi Albert Einstein? Ne, govori nemali broj znanstvenika. "Hawkingova saznanja zasigurno nisu toliko važna kao ona Alberta Einsteina", kaže hamburški profesor fizike Klaus Fredenhagen. "Teorijom relativnosti je Einstein pronašao nešto sasvim novo čega prije nije bilo", dok je Hawking uglavnom djelovao u okviru već postojećih teorija i na tom polju došao do važnih daljnjih saznanja, kaže Fredenhagen.

Star Trek i Teorija Velikog praska

Jedna stvar je, međutim, jasna: Hawkingu kao nikome drugom ne polazi tako dobro za rukom da kozmologiju učini atraktivnom jednoj širokoj publici. 1988. izdaje knjigu "Kratka povijest vremena" koja je postala najuspješnije djelo znanstveno popularne literature. Iako je sadržaj tog djela sve drugo doli lako razumljiv, ono se prodalo u milijunskim primjercima, a to je Hawkinga učinilo kultnom ličnosti svjetske javnosti. Poslije je zajedno s kćerkom Lucy napisao čak niz knjiga za djecu.

Taj Britanac, i pored toga, zna kako se najbolje predstaviti u javnosti. Tako je svoj glumački nastup imao u jednom nastavku znanstveno-fantastične serije "Zvjezdane staze" (Star Trek) u kojoj je igrao poker protiv Alberta Einsteina i Isaaca Newtona i pobijedio. A sebe je glumio i u popularnoj humorističnoj seriji "Teorija Velikog praska" (The Big Bang Theory). U travnju 2007. mu se ispunila velika želja: bio je putnik na paraboličnom letu američke svemirske agencije NASA-e kako bi iskusio bestežinsko stanje. Slike lebdećeg genija su obišle svijet. "Svemiru, stižem", izjavio je Hawking nakon leta. U studenome 2016. godine kao član Papinske akademije znanosti se susreće s papom Franjom u Vatikanu - iako za sebe govori da je ateist. Boga smatra "nepotrebnim", jer za nastanak univerzuma, kaže taj astrofizičar, nije potreban Bog kao objašnjenje. Ali, istovremeno Hawking upozorava na opasnost od kontakta s izvanzemaljcima, vehementno kritizira Brexit i svijetu predbacuje zakazivanje po pitanju rata u Siriji. 

Prkos prema bolesti

Medicinsko je čudo što je Hawking sa svojih 75 godina u stanju obavljati sve te aktivnosti. "Poznajem ga od 1980. godine. I nikad nisam mislio da bi Stephen mogao živjeti tako dugo", kaže Bruce Allen. Njegove kolega ga opisuju kao "intenzivnog" znanstvenika. Već u svojoj mladosti Hawking nije više bio u stanju pisati svoje formule na papiru ili ploči, kao što je to uobičajena slika jednog fizičara. Umjesto toga je veoma kompleksno računanje morao vršiti u glavi! "On je izrazito prijatan i otvoren čovjek - i to unatoč tome što je tako poznat", kaže bivša Hawkingova doktorandica Fay Dowker, danas fizičarka na Imperial Collegeu u Londonu. "Osim toga, on se obožava šaliti!" Jednom je, priča ona, ljeti u institut došla s novom frizurom - obrijanom glavom. "Hawking se samo nasmijao i upitao me: Fay, zašto si se tukla s kosilicom?"

No, i pored svih znanstvenih uspjeha i velikih saznanja do kojih je došao, jedna stvar je i genijalnom Stephenu Hawkingu ostala vječiti i najveći misterij univerzuma - žene: "One su za mene kompletna zagonetka."