Dok su zvaničnici Evropske unije ponavljali da  nisu ispunjeni svi uslovi iz preporuka Evropske komisije  i da bi otvaranje pregovora moglo biti tek u martu naredne godine, Briselom se širio optimizam bh. delegacije koja je brojala čak 40 članova. Najviše optimizma imala je predsjedavajuća Savjeta ministara Borjana Krišto.

„Vjerujem da smo zaista sazreli i da možemo osigurati sve neophodne pretpostavke za jačanje dijaloga između institucija BiH, kao i političkih lidera u BiH, koji će nas dovesti do ispunjavanja svih onih uslova koji stoje pred nama. Očekujemo da će BiH u decembru dobiti datum za otvaranje pristupnih pregovora", rekla je Krišto, nakon sastanka političkog foruma na visokom nivou u Briselu, koji je vodio komesar za proširenje Oliver Varhelji. 

Mart, ne decembar

Status kandidata za punopravno članstvo BiH  je dobila prije godinu dana. Iako se očekivalo da zbog globalnih političkih kretanja i rata u Ukrajini, Bosni i Hercegovini i ovaj put bude progledano kroz prste, to se nije desilo. U izvještaju Evropske komisije iz prošlog mjeseca navedeno je da nije ispunjeno 14 prioriteta iz preporuke i da je mart naredne godine sljedeći rok kada će se razmatrati ovo pitanje.

„Želimo da ponovo, recimo već u martu, dođemo sa novim napretkom i nadamo se da će tada moći da se započnu pregovori“, rekao je Varhelji, navodeći da je potreban dodatni napredak na polju reformi i ključnih obaveza, te da je Evropska komisija spremna da tada preporuči Savjetu EU da otvori pregovore, kada se sve to ispuni.

Od 14 prioriteta najvažniji zakoni nisu usvojeni, poput onog o sprečavanju pranja novca i o terorističkim aktivnostima, zatim Zakona o sudovima BiH, ali i Zakona o izbornom zakonodavstvu. Neki od njih se nalaze u parlamentarnim komisijama, gdje se čeka političko zeleno svjetlo a neki zakoni su usvojeni, ali u obliku koji je suprotan EU normama. Jedan od njih je zakon o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu, donesen prije nekoliko mjeseci, u obliku za koji saglasnost nije dala Venecijanska komisija. Suprotno preporukama, onemogućene su provjere imovinskih kartona zaposlenih u pravosuđu, a izbačene su i sankcije za neprijavljivanje imovine. Upravo zbog takvog „napretka“ BiH, što se moglo čuti iz Brisela posljednjih dana uz konstataciju da pomaka ima, ne čudi odluka Njemačke, Francuske i Holandije. Ove zemlje ne podržavaju otvaranje pregovora sa EU zbog neispunjavanja obaveza i potrebe primjene jednakog tretmana za sve zemlje.

Entitetska saglasnost za državu

Ukoliko se želi uhvatiti martovski voz za priključenje, reformski zakoni se moraju ispuniti, poručuje Bh. delegacija. Međutim, od izvještaja Evropske komisije, koji je predsjednica Ursula von der Lajen predstavila u BiH prošlog mjeseca, ništa se nije uradilo. Naprotiv. Dok su u Briselu trajali razgovori o napretku i ispunjavanju uslova, održavala se sjednica Savjeta ministara na kojoj je trebao biti usvojen Sporazum o pregovorima sa Frontex-om, jedan od uslova iz 14 prioriteta koji se odnosi na zaštitu granice.

„Možda se desi još nešto do 14. decembra. Ono što smo mi čuli da treba da se desi je do marta“, rekao je nakon sastanka u Briselu Edin Forto, ministar komunikacija i transporta BiH, ne precizirajući o čemu se tačno radi. Nešto jasniji pokušao je biti šef diplomatije BiH Elmedin Konaković.

„Ja mislim da bismo se trebali hvatati za taj voz. Jer kada bismo isporučili Zakon o sprečavanju pranja novca, Zakon o sukobu interesa, ako se riješi danas Frontex sa jednom začkoljicom ko kome može dati saglasnost, ja sam već optimističan“, poručio je Konaković.

Međutim, optimizam koji se širio Briselom iz usta Bh. delegacije, pao je u vodu samo nekoliko časova kasnije. Na sjednici Savjeta ministara BiH nije usvojen Sporazum o pregovorima sa Frontex-om, pa je tako pokušaj ispunjavanja jednog od 14 prioriteta iz preporuka Evropske komisije zapao u još jedan ćorsokak. Iako je tekst Sporazuma ranije dobio zeleno svjetlo svih političkih partija, saglasnost nisu dali ministri Elmedin Konaković, Zukan Helez, Edin Forto i Sevlid Hurtić. Problem je što operativni plan i sve izmjene koje traže saglasnost Agencije, BiH i država članica koje graniče sa BiH, sada predviđaju i obavezu dobijanja saglasnosti entiteta na čijem prostoru se sprovode aktivnosti iz operativnog plana.

Disolucija kao tema

To praktično znači dobijanje saglasnosti od nižih nivoa vlasti, na šta bošnjački ministri nisu htjeli da pristanu. Ministar bezbjednosti BiH Nenad Nešić poručio je nakon sjednice da su srpski i hrvatski ministri u Savjetu podržali sastav pregovaračkog tima sa Evropskom agencijom za graničnu i obalsku stražu Frontex.

„Bošnjački ministri me optužuju da želim da prenesem neke nadležnosti na entitete i tražili su da ubace još jednog člana iz Direkcije za koordinaciju policijskih tijela u tim, na što nisam mogao pristati jer DKPT nema veze sa granicom“, rekao je Nešić.

Prvi ispit nakon Brisela bh. političari nisu prošli, a sada su na redu ostali zakoni koje traži EU. Na prvom mjestu je zakon o sprečavanju pranja novca, te sukobu interesa. Deklarativno, niko nije protiv ovih zakona.

„Imamo ozbiljne zastoje u dinamici. Donijeli smo pet ili šest zakona i kada je došlo do Ustavnog suda BiH tu je zastoj. Možemo da razgovaramo da Apelacioni sud ima sjedište u Banjaluci i da donesemo Zakon o sprečavanju pranja novca, to bi se moglo završiti. Varhelji je imao pozitivan pristup apelujući da se ovo što prije završi", rekao je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, koji je iskoristio priliku da ukaže na, kako je rekao, „nelegitimnog" visokog predstavnika u BiH.

„Neki iz Sarajeva su rekli da ljudi odlaze jer se priča o disoluciji. Stranci prave BiH koja ne može da opstane. Očigledno RS bez vidljivosti neće moći biti dio paketa saglasnosti za EU, ako bude eliminisana. Imate neke parlamentarce koji su izlobirani, koji to komentarištu. Moje pitanje njima je kakva je to vladavina prava ako je visoki predstavnik nelegitimno tu", rekao je Dodik u Briselu, naglasivši da je on za evropski put, ali da nije optimista po tom pitanju, mada „taj put treba pratiti".

Zasjeda PIC

U maju ove godine u Sarajevu je održan prvi sastanak u okviru političkog foruma na visokom nivou u organizaciji Evropske komisije. Cilj je praćenje realizacije preporuka i izvještavanja o postignutom napretku BiH na Evropskom putu.

Jedna od tema dvodnevne sjednice Savjeta za implementaciju mira u BiH (PIC), koja je u toku, biće i napredak BiH na putu ka EU i ispunjavanje uslova iz izvještaja Evropske komisije. Blokada političkih procesa na koje je PIC i ranije upozoravao, nastala je nakon odluka Ustavnog suda BiH prvo o imovini, a kasnije izmjenom statuta, kojom se mijenja kvorum za odlučivanje u Ustavnom sudu. Nakon toga srpski predstavnici zatražili su izbacivanje stranih sudije iz suda kao uslov za učešće u odlučivanju, što je otvorilo raspravu o Apelacionom sudu, na šta su sve političke opcije pristale, osim u dijelu lokacije suda. Srbi traže da sjedište suda bude na teritoriji RS, dok se Bošnjaci protive tom prijedlogu i smatraju da je Sarajevo jedina moguća lokacija.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu