Ove nedjelje (9.6.) se i u Hrvatskoj održavaju izbori za Europski parlament. Širom Hrvatske otvoreno je 6.651 biračko mjesto, a otvorena su i izborna mjesta za hrvatske građane u inozemstvu. Najviše ih je, čak 37, u Bosni i Hercegovini. Cijela Hrvatska je jedna izborna jedinica.

Hrvatska ima pravo na 12 od ukupno 720 zastupničkih mjesta. Za njih se natječe 300 kandidata s 25 stranačkih i nezavisnih lista, osam manje nego na prošlim europskim izborima prije pet godina.

Na tim je izborima odaziv birača u Hrvatskoj bio oko 30 posto, a sve upućuje na to da će ovoga puta izlaznost biti možda čak i manja.

Osim umora političara i birača nakon nacionalnih izbora razlog za slabo zanimanje za europske izbore u Hrvatskoj je vjerojatno i rašireno mišljenje građana da Europski parlament i općenito Bruxelles služe samo za uhljebljivanje političara i da obični ljudi od EU-a imaju slabe koristi. Očito je da se do sada nije uspjelo objasniti biračima koliko na njih i njihov život utječe Europska unija.

Svjetonazorske borbe

Predizborna kampanja za izbore za Europski parlament je formalno trajala čak 45 dana, no ona se intenzivirala tek u posljednjih tjedan dana. Naime, nakon parlamentarnih izbora u travnju tjednima je glavna tema bilo formiranje vlade, što je europske izbore gurnulo u drugi plan.

Već za parlamentarne izbore bilo je postavljeno relativno malo predizbornih plakata, a za ove europske bilo ih je još manje.

No kandidati su marljivo obilazili potencijalne birače, a kampanja se dobrim dijelom odvijala i digitalno –ruga strana medalje je da taj dio kampanje nije bio dostupan starijim generacijama koje obično ne koriste internet.

Moglo bi se reći da se kampanja dobrim dijelom svodila na svjetonazorske borbe: s jedne strane desnica koja se zalaže za obranu tradicionalnih i nacionalnih vrijednosti od liberala i globalista, s druge strane ljevica koja poziva na borbu protiv radikalne desnice i za očuvanje demokracije.

Mladi su dobili vlastitu listu

Nositelj HDZ-ove liste premijer Andrej Plenković vodio je predizbornu kampanju za ove izbore kao i za parlamentarne: hvalio je uspjehe svoje vlade, isticao ulazak u eurozonu i Schengen, te najavljivao kontinuitet.

HDZ-ov koalicijski partner Domovinski pokret je pak isticao zalaganje za kršćanske vrijednosti, mada su njihove poruke dobrim dijelom bile zasjenjene aferom oko glavnog kandidata Stephena Nikole Bartulice. Naime, mediji su izračunali da je iznos njegovih kredita samo nešto manji od primanja njega i supruge, pa se postavilo pitanje od čega onda njegova obitelj živi.

Stranka Možemo je naglašavala da su ovo presudni izbori na kojima se odlučuje i o budućnosti Hrvatske, a ne samo EU-a. A Most i partneri su pak obećavali vraćanje EU-a „kršćanskim korijenima".

Što se tiče svjetonazorske borbe, može se izdvojiti i „Fair Play lista 9" koju čini 12 stranaka. Nositelj je Valter Flego iz IDS-a, a na 12. mjestu je Milorad Pupovac (SDSS) koji je bio prilično prisutan u ovoj predizbornoj kampanji. On je pozvao građane da podrže tu listu jer je to "građanska lista, za građane, bez ekstremizma i netolerancije, za mir i napredak u društvu, te za više demokracije u Hrvatskoj".

Zanimljivo je da su ovoga puta i mladi dobili vlastitu listu. Naime, poznata hrvatska influencerica 26-godišnja Nina Skočak sastavila je neovisnu listu Gen Z na kojoj su svi kandidati mlađi od 30 godina.

Kandidati su često govorili o istim temama kao i u predizbornoj kampanji za nacionalne izbore, pa čak i o onima na koje Europski parlament ionako nema utjecaja. No isticani su i regionalni razvoj, klima, poljoprivreda, ali i borba protiv rodne ideologije koja je konzervativnim i desnim strankama već dugo trn u oku.

Inače, mnogi kandidati desnog spektra također su, kao i njihovi kolege iz drugi članica EU-a, najavljivali da će se boriti za „manje Europe", odnosno za jačanje suvereniteta nacionalnih država.

A što kažu ispitivanja javnog mnijenja?

HDZ-ova lista bi mogla dobiti, ovisno o tome tko je proveo anketu i kada, 5 ili 6 mandata. Na drugom mjestu je lista SDP-a (zajedno s Dalijom Orešković, SIP-om, HSS-om, Glasom i Centrom) s 3 ili 4 moguća zastupnička mjesta. Treće mjesto bi mogla zauzeti lista Možemo i osvojiti jedan ili dva mandata.

Osim njih, ankete predviđaju da će izborni prag vjerojatno prijeći još samo Domovinski pokret te Most sa Suverenistima i HSP-om i dobiti po jednog zastupnika.

No analitičari kažu da su moguća i iznenađenja te da sve ovisi o izlaznosti.

Ovo su četvrti europski izbori za Hrvatsku. Prvi su održani 14. travnja 2013. godine, prije službenog ulaska u EU. Tada je birano 12 zastupnika, a mandat im je trajao samo godinu jer su se iduće, 2014. godine održavali redovni europski izbori.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu