Većina vlada u Latinskoj Americi osudila je iznenadni napad militantnog islamističkog Hamasa, kojeg su EU, SAD i Izrael klasificirali kao terorističku organizaciju. Ipak u službenim reakcijama iz regije, čak i nakon Hamasova terorističkog napada na Izrael, probija se ambivalentan odnos mnogih vlada prema bliskoistočnom sukobu i ulozi Izraela.

Kolumbija: Predsjednik povlači nacističku usporedbu

Primjer za to je reakcija kolumbijskog predsjednika Gustava Petra. "Da sam živio u Njemačkoj 1933., onda bih se borio na strani Židova, a da sam živio u Palestini 1948., onda bih se borio na strani Palestinaca", napisao je on na društevnoj mreži X, bivši Twitter, nakon Hamasovog napada na Izrael. Petro je također usporedio izraelske osvetničke udare na Gazu s nacističkim progonom Židova.

Izraelski veleposlanik u Kolumbiji Gali Dagan oštro je kritizirao ove izjave i poveo oštru diskusiju s Petrom na istoj društvenoj mreži na kojoj je kolumbijanskom predsjedniku odgovorio na slijedeći način: „Teroristički Hamas je oteo više od 100 izraelskih građana iz njihovih kuća". Petro je na to odgovorio da se kolumbijska vlada uvijek zalagala i zalaže za to „da na cijelom području Palestine i Izraela ne bude ni jednog taoca".

U subotu je kolumbijsko Ministarstvo vanjskih poslova objavilo u saopćenju za medije da vlada "najoštrije osuđuje terorizam i napade na civilno stanovništvo". Dan kasnije, međutim, saopćenje je zamijenjeno novim u kojem se više ne pojavljuje riječ "terorizam". Hamas nije spomenut ni u jednoj verziji. Umjesto toga, pisma podržavaju rješenje u vidu dvije države za Izraelce i Palestince.

Bolivija: Samo blage osude

Vlada Bolivije se u svom odgovoru na napad Hamasa nije nedvosmisleno pozicionirala. Iako je izrazila svoju "duboku zabrinutost" zbog "nasilnih događaja" u "Pojasu Gaze između Izraela i Palestine", također je kritizirala "izostanak djelovanja" Ujedinjenih naroda i Vijeća sigurnosti u suočavanju s tim događajima.

Nakon velikog napada militantnog islamističkog Hamasa na Izrael, situacija na Bliskom istoku nastavila se pogoršavati, navela je vlada. Izrael je odgovorio uzvratnim udarima i blokadom Pojasa Gaze, navedeno je potom. 

Nakon napada, Izrael je izveo i daljnje zračne napade na Pojas Gaze. Zdravstveni službe navode da je više od 800 ljudi ubijeno, a više od 4000 povrijeđeno u zračnim napadima. Na izraelskoj strani, Ministarstvo zdravstva navodi da je riječ o 900 mrtvih i oko 2900 povrijeđenih.

Kuba, Bolivija i Venezuela bez diplomatskih odnose s Izraelom 

Izrael održava diplomatske odnose sa svim zemljama Srednje i Južne Amerike i Kariba, s izuzetkom Kube, Bolivije i Venezuele. Posljednje dvije zemlje prekinule su odnose s Izraelom 2009. u znak protesta protiv tadašnje vojne operacije u Pojasu Gaze.

Kuba i Venezuela su stoga bile eksplicitnije i predvidljivije u svojim reakcijama od ostalih vlada zemalja Latinske Amerike. Kubanska vlada je napisala da je ovaj sukob "posljedica 75-godišnjeg konstantnog kršenja neotuđivih prava palestinskog naroda i izraelske agresivne i ekspanzionističke politike".

Ni Venezuela nije osudila napade militantnog islamističkog Hamasa i pozvala je na "istinske pregovore" između Izraela i Palestinaca kako bi se okončalo nasilje u Pojasu Gaze.

El Salvador: poređenje s kriminalnim bandama

Nasuprot tome, ističe se reakcija predsjednika El Salvadora Nayiba Bukelea: "Kao Salvadorac palestinskog podrijetla, siguran sam da bi za palestinski narod bilo najbolje da Hamas potpuno nestane", napisao je on na X. Po njegovom mišljenju, Hamas ne predstavlja Palestince.

„Svako ko podržava palestinsku stvar napravio bi veliku pogrešku ako bi stao na stranu ovih kriminalaca", nastavio je. Osim toga, on je usporedio Hamas s kriminalnim skupinama u El Salvadoru, poput Mara Salvatrucha (MS13), moćne grupe  odgovorne, između ostalog, za nasilne pljačke, reketiranje, otmice, silovanja i ubojstva. 

Kontroverzni predsjednik Bukele objavio je "rat" kriminalnim grupama u zemlji. Prošle je godine proglasio izvanredno stanje i omogućio hapšenja bez izdavanja naloga. Razne nevladine organizacije ga kritiziraju da guši ljudska prava u zemlji.

Argentina, Čile, Brazil: "Najoštrije" osude Hamasa

Židovska zajednica u Argentini "snažno je osudila brutalnu ubilačku ofanzivu terorističke skupine Hamas protiv Izraela". Argentina sa više od 200.000 Židova, ima najveću židovsku zajednicu u Latinskoj Americi i šestu po veličini u svijetu. Argentinski predsjednik Alberto Fernández izrazio je na društvenoj mreži X svoju "snažnu osudu i odbacivanje brutalnog terorističkog napada koji je izveo Hamas iz Pojasa Gaze protiv države Izrael".

Čileanska vlada je "najoštrije moguće" osudila napade na Izrael i izrazila "suosjećanje i solidarnost s izraelskim narodom" i porodicama žrtava. U saopćenju za javnost, palestinska zajednica u Čileu ponovila je svoje uvjerenje kako bi se moralo ići u "potragu za mirnim rješenjem uz puno poštivanje međunarodnog prava i ljudskih prava". Istodobno je podsjetila na "75 godina sistematskog kršenja ljudskih prava od strane Izraela”. U Čileu živi jedna od najvećih palestinskih zajednica izvan Bliskog istoka.

Brazil, koji trenutno predsjeda Vijećem sigurnosti UN-a, također je osudio napade na Izrael. U saopćenju za javnost brazilsko Ministarstvo vanjskih poslova pozvalo je na "maksimalnu suzdržanost" na svim stranama kako bi se izbjegla eskalacija situacije.

Meksiko: neophodno temeljno rješenje

Meksička vlada naglasila je neophodnost za temeljnim rješenjem sukoba. "Meksiko zagovara sveobuhvatno i konačno rješenje sukoba pod premisom dvije država, koje obuhvaća legitimne sigurnosne zabrinutosti Izraela i omogućuje konsolidaciju politički i ekonomski održive palestinske države, koja bi egzistirala rame uz rame s Izraelom unutar sigurnih i međunarodno priznatih granica koje su u skladu s relevantnim rezolucijama Ujedinjenih naroda", rekla je meksička ministrica vanjskih poslova Alicia Bárcena.

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na  Instagramu