Iransko vodstvo na eksploziju u kojoj je ubijen politički čelnik Hamasa Ismail Hanija u Teheranu reagira zavjetujući se na osvetu. Izrael je "kriminalni, teroristički cionistički režim" i odgovoran je za "gorak, tragičan događaj". Ubojstvom Hanije, Izraelje "pripremio teren za tešku kaznu", prijeti ajatolah Ali Khamenei na svojoj web stranici, dodajući: "Vjerujemo da je naša dužnost osvetiti se". 

Izrael nije preuzeo odgovornost za napad

Hanija je bio u službenom posjetu Iranu kada je ubijen. U utorak se susreo s Khameneijem, prisustvovao inauguraciji novog iranskog predsjednika Masouda Peseškiana i također pozirao za fotografije u parlamentu. Zatim je odveden u posebnu rezidenciju na sjeveru Teherana pod jakim osiguranjem. Navodno je ubijen u ciljanom napadu te noći. S njim je poginuo i njegov palestinski tjelohranitelj.

Ruganje i ismijavanje iranske tajne službe

Reakcije na iranskim društvenim medijima pokazuju manje bijesa zbog incidenta, a više ismijavanja ogromnog sigurnosnog aparata zemlje koji nije uspio spriječiti napad. "Usred Teherana, pred očima desetaka službi i hiljada sigurnosnih službenika, na najvažniji dan, ubijen je najvažniji gost ove vlade", napisao je aktivist za ljudska prava i politički novinar Mehdi Mahmoudian na internetu.

Kao i mnogi drugi, ismijavao je sigurnosne službe jer su bile oprezne u drugim pitanjima kao što je kršenje odredbi o nošenju hidžaba dok su, kako je napisao, dopustile napad poput onog u Teheranu, koji je uslijedio samo nekoliko sati nakon što je Izrael izvršio napad na glavnog zapovjednika Hezbolaha Fouada Shukura u Bejrutu. 

Sjedinjene Države, Njemačka i mnoge druge zemlje klasificiraju Hamas i Hezbollah kao terorističke grupe. Obje grupe podržava Iran, pri čemu Hezbolah, šijitska grupa posebno odana ajatolahu Khameneiju, slovi kao važan partner Hamasa.

Bliski istok na rubu ponora?

Pristaše iranskog režima žele da Teheran uzvrati Izraelu, kojeg teheranski režim optužuje za napade na njegove saveznike: "Ako Teheran sada ne odgovori, ismijat će ga domaća publika, dok drugi gosti iz 'Osovine otpora' - osobito (najviši vođa Hezbollaha Hassan) Nasrallah ili drugi palestinski dužnosnici - više neće dolaziti u Teheran", napisala je Fereshteh SadeghI, novinarka bliska iranskom režimu na internetu.

Iranska aktivistica za ljudska prava, koja živi u u Berlinu Daniela Sepehri suprotstavlja se ovom prorežimskom raspoloženju: "Činjenica da je Hamasov terorist Hanija eliminiran u Teheranu izuzetno je neugodna za režim."

"Oni (iranski režim) čak nisu bili u stanju zaštititi svog najbližeg saveznika u vlastitoj zemlji. Prvi dan novog predsjednika Masouda Peseškiana počinje sramotom za teroriste i djelomičnom pobjedom pokreta za slobodu", kaže Sepehri u intervju za DW.

"Hamas je teroristička organizacija ideološki, financijski i vojno podržana od strane Islamske Republike Iran", kaže ona i dodaje da je Hamas odgovoran za teror nad Izraelom i palestinskim teritorijima.

U svom odgovoru iransko će vodstvo morati uzeti u obzir sve moguće reakcije Izraela. Regija je već na rubu kolapsa zbog rata između Izraela i Hamasa u Gazi. 

Iran je doduše voljan podržati Hamas, Hezbolah i Houti pobunjenike u ograničenim akcijama protiv Izraela i Zapada. Ali do sada je izbjegavao sveopći rat. Izravan napad na Izrael mogao bi prisiliti Sjedinjene Države da zaštite svog najbližeg saveznika i, zauzvrat, ugroziti opstanak islamskog režima. Umjesto toga, Iran bi mogao pokušati ciljati na izraelske dužnosnike ili potaknuti organizacije koje podržava u regiji da napadnu ciljeve u Izraelu.

Nema sigurnosti u Iranu

Strateški analitičar Damon Golriz rekao je za DW da se regionalni rat može izbjeći samo ako Washington "ponovno potvrdi svoju čvrstu predanost sigurnosti Izraela naglašavajući svoju vojnu snagu u regiji" i "uspostavi stvarno sredstvo odvraćanja Irana". No čak i ako ne dođe do obračuna SAD-a i Irana, iranski bi se režim, kaže on, suočio s nezadovoljstvom vlastitog stanovništva i ako bi pokrenuo vojnu eskalaciju.

Britansko-iranska novinarka Shahran Tabari kaže da obični Iranci ne osjećaju "nikakvo neprijateljstvo prema narodu Izraela ili Palestine" i nisu voljni podržati Hamas i Hezbolah. Ona pretpostavlja da će se režim "pokušati povući, ali nema naznaka da će u tome uspjeti".

Konačno, nedavni bombaški napad u Teheranu stavlja iransko vodstvo u posebno riskantnu dilemu. Ako Izrael doista stoji iza napada, napad također šalje poruku da je Izrael sposoban napasti i bilo kojeg iranskog vođu, gdje god se on nalazio.

To bi moglo navesti iransku vladu da odustane od planova za napad velikih razmjera. Ali iranski dužnosnici također bi se mogli odlučiti na oštru reakcij, smatrajući da bi ona mogla poslužiti kao sredstvo odvraćanja i da bi ih mogla zaštititi od sličnih napada u budućnosti.

Urednički tim DW-a na farsi jeziku doprinio je ovom izvještaju.

Jedna eventualno pogrešna formulacija o ratu u Gazi naknadno je ispravljena. Fereshteh Sadeghi je klasificirana kao novinarka bliska iranskom režimu. Tekst je također dopunjen izjavom iranske aktivistkinje za ljudska prava.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu