Već uoči povijesnog referenduma u Velikoj Britaniji o ostanku u Europskoj uniji, mnogi građani Europe su bili uvjereni kako se i njih treba pitati o članstvu. U ispitanih oko šest tisuća građana EU, njih 45% je izjavilo da bi bilo dobro održati referendum i u njihovoj zemlji.

Nakon referenduma su prije svega desne populističke stranke u zemljama Europske unije te koje se zalažu za referendum o članstvu u EU. U Francuskoj Marine Le Pen je odluku Britanaca nazvala "oslobođenjem" i traži referendum u svim zemljama članicama. Ali osobito u zemljama sjevera Europe u kojim se sad, bez Londona još više širi bojazan kako će "morati plaćati račun" za zemlje istoka i juga Europe, populisti su sve glasniji u svojim zahtjevima. To se osobito tiče Nizozemske - ali i u Njemačkoj Alternative für Deutschland (AfD) je sklona održavanju referenduma u Njemačkoj o članstvu u Europskoj uniji.

Ove subote (2.7.) je AfD održao pokrajinsku stranačku konvenciju najmnogoljudnije pokrajine Sjevernog Porajnja i Vestfalije. Nakon Brexita - i kako u toj stranci upozoravaju, kobne greške kancelarke Angele Merkel u prihvaćanju izbjeglica u Njemačku što je i razbjesnilo građane Velike Britanije, oni su uvjereni kako će već na slijedećim parlamentarnim izborima 2017. i u Njemačkoj AfD zauzeti mnogo važniju političku ulogu - a to se onda tiče i pitanja ostanka u EU: "Slijedeće godine će AfD ući u Bundestag, a 'Dexit' će biti jedno od najvažnijih pitanja kojim ćemo se baviti", najavljuje Franz Wiese, glasnogovornik AfD-a za pitanja Europe.

"Građani trebaju reći što misle"

Zapravo, zahtjeve da se građane Njemačke pita za mišljenje o važnim pitanjima se čuju i sa druge strane političkog spektra. Tako i stranka Ljevice nakon Brexita traži "novi početak" Europske unije i "raspravu i glasovanje o budućnosti Europe." Čelnica stranke Ljevice Sahra Wagenknecht doduše ne traži održavanje referenduma o članstvu Njemačke u EU, ali želi da se i građane upita o važnim pitanjima koja se tiču i njihove sudbine.

Tako je čelnica stranke Ljevice za list Die Welt izjavila kako i njena stranka želi reformu Europske unije kako bi se zaustavio njen raspad. Smatra kako bi građani "trebali imati priliku glasovati o važnim pitanjima poput trgovinskog sporazuma sa SAD (TTIP) ili o drugim europskim sporazumima."

Usprkos željama određenih političara njemačkih stranaka, zapravo u Njemačkoj nipošto nije jednostavno održati referendum na nacionalnoj razini. Pravni stručnjak iz Heidelberga, Uwe Lipinski, upozorava kako bi Njemačka morala promijeniti svoj Ustav i uvrstiti takav oblik neposredne demokracije prije nego što bi uopće mogla raspisati referendum o članstvu u EU.

Prema trenutnim propisima, referendum u Njemačkoj može raspisati samo vlada ili parlament i to samo ako je to povezano sa dvije teme: ako se radi o promjeni granica ili ako se bitno mijenja Ustav. Referendumi su mogući na razini neke od 16 savezne pokrajine, ali čak i u tom slučaju nije nužno da pokrajinska vlada i provede odluku građana.

Više nego gorko iskustvo "neposredne demokracije"

Zapravo, ovako oštro ograničenje mišljenja građana iskazanog u referendumu je rođeno u bolnom iskustvu nacističke Njemačke. Neposredno nakon preuzimanja vlasti, nacisti su 1935. raspisali referendum o ujedinjavanju položaja kancelara i predsjednika u praktično položaj diktatora, Führera, na kojem je Adolf Hitler praktično mogao činiti što ga je volja. 89,93% glasova je bilo "za" - i što je to donijelo, ubrzo je saznala i Europa i čitav svijet.

Zato je i poslijeratni njemački predsjednik (od 1949. do 1959.) Theodor Heuss takvu neposrednu demokraciju nazvao "nagradom za svakog demagoga" i tako je mogućnost referenduma praktično isključena iz političkog života Savezne Republike Njemačke. Doduše, Lipinski ukazuje kako i među građanima Njemačke ima mnogo simpatija prema mogućnostima referenduma kakvi se održavaju na primjer u Švicarskoj i kako bi tu možda moglo doći do nekih promjena. Ali i u Njemačkoj je mnogima jasno što su i neki od tih švicarskih referenduma donijeli - i još više, što je uzrokovao referendum održan u Velikoj Britaniji.

Jer čak i kada bi bilo moguće održati referendum o ostanku Njemačke u Europskoj uniji, mišljenja u ovoj zemlji su potpuno drugačija: istraživačka agencija Forsa je izmjerila kako bi 79% građana Njemačke željelo ostati u Europskoj uniji. Od onih 17% koji bi željeli "Dexit" je njih čak 60% članova populističke stranke AfD.

No, Njemačka, kada je riječ o referendumu, ima i problem za kojeg tek treba naći rješenje. Već 2012. na vrhuncu krize zajedničke valute eura, njemački ministar financija Wolfgang Schäuble je izjavio kako bi građani ove zemlje možda morali biti pozvani na referendum kako bi odlučili o bitnoj promjeni Ustava. I nedavna odluka (njemačkog) Ustavnog suda o ovlastima Europske središnje banke je pokazala kako je Njemačka upućena sve više od svoje suverenosti predati institucijama Europske unije. To predavanje ovlasti ima svoje granice u Ustavu i utoliko bi se on morao promijeniti.

Utoliko bi građani Njemačke možda ipak mogli odlučivati o težnji za "više Europe" što se stalno čuje iz Bruxellesa.