Od 1990. Njemačka slavi svoje ponovno ujedinjenje državnim praznikom 3. listopada. Unatoč svim neriješenim problemima, razočaranim očekivanjima, nezavršenim projektima: to je dan veselja. Dan na koji je svijet uvijek iznova s čuđenjem i odajući priznanje gledao na ovu zemlju, koja je odgovorna za tako puno strahota, ali je ipak tako mirno srušila zid koji ju je tako dugo dijelio, da bi ponovo ujedinjena postala jedan od stupova zapadnoga svijeta kao pouzdana demokracija i prosperirajuća gospodarska sila.

Svijet je izletio iz tračnica

A onda su došli savezni izbori 2017. I desno-populistička stranka AfD je s gotovo 13 posto postala treća najjača stranka. Od tada parola s kojom su se građani DDR-a svojedobno borili za slobodu zvuči potpuno drukčije. U Dresdenu i drugim gradovima oni su 1989. uzvikivali "Mi smo narod" i srušili zločinački sustav DDR-a. "Mi smo narod" značilo je, mi želimo demokratski odlučivati u kojoj zemlji želimo živjeti. Nećemo više dopustiti da se nama tutorski upravlja i da nas se tlači.

Danas, nakon što je AfD kao prva desno-populistička stranka ušla u Bundestag, ova rečenica zvuči potpuno drukčije. U tom "Mi smo narod" ne dominira više zahtjev za demokratskim suodlučivanjem.

Za mnoge je glavna poruka ovoga "Mi smo narod" u međuvremenu prije svega: "A vi to niste. Vi ne pripadate u narod. I niste odavde." To se odnosi na izbjeglice, koje su u posljednje dvije godine došle u Njemačku, kako bi zatražile zaštitu i našle svoju budućnost. Ali, to je i reakcija okrenuta prošlosti na svijet koji je iskočio iz tračnica, u kojem ništa više nije kao što je bilo - i nikad više neće biti.

Milijuni ljudi u bijegu

Milijuni ljudi krenuli su na put - jer u svojoj zemlji više ne mogu ili ne žele živjeti, jer ih tjeraju ratovi, epidemije, suše i poplave. Slijedit će novi milijuni ljudi. Njih se neće moći tako jednostavno zaustaviti, oni će zahtijevati svoje pravo na sudjelovanje u boljem životu, oni će se za njega i boriti. Svi ti ljudi neće nužno htjeti doći u Europu. Kretanja izbjeglica i njihove posljedice imat će osjetne posljedice za cijeli svijet.

Zato je ovo "Mi smo narod" koje njih isključuje parola upućena ne samo političarkama i političarima, nego i onim 87 posto njemačkih birača koji su se odlučili protiv AfD-a. Za razliku od 1989., iza takvog isključivog pojma "naroda" ne stoji većina.

Pa ipak, jednostavno "idemo dalje" i povlačenje u vlastiti napredak i privatnu sreću nisu dovoljni kao odgovor na ovaj izborni rezultat. I komplicirani koalicijski pregovori su potvrda da se doista radi o važnom pitanju, u kakvoj zemlji želimo živjeti.

Jedinstvo nije po sebi razumljivo

Njemački pjesnik Johann Wolfgang von Goethe u svom Faustu kaže: "Ono što si naslijedio od svojih predaka usvoji da bi ga posjedovao." To je rečenica koja kao da je napisana za ovaj Dan njemačkog jedinstva. Jer, to jedinstvo nije nešto što je jednostavno tu. To nije činjenica za koju su se drugi borili, ali koja je sad po sebi razumljiva.

Uspjeh AfD-a u zapadnonjemačkim pokrajinama Bavarskoj i Baden-Württembergu definitivno pokazuje da je jednostavna podjela u istočnonjemačke i zapadnonjemačke probleme postala neprihvatljiva za ovaj svijet. Sad se radi o tomu, boriti se za Njemačku koja se vidi kao članica Europske unije, koja stoji čvrsto na odredbama Temeljnog zakona (Ustava - op.red.) i koja iz svoga bogatstva i svoga utjecaja izvodi odgovornost da pomogne ljudima kojima loše ide.

Njemačka slavi Dan jedinstva. Praznik koji je 2017. više nalog za budućnost nego sjećanje na prošlost.