Glavni tužilac Međunarodnog krivičnog suda (MKS) namjerava da pozove izraelskog premijera Benjamina Netanjahua na odgovornost za navodne ratne zločine i zločine protiv čovječnosti. To se odnosi i na bivšeg izraelskog ministra odbrane Joava Galanta, ali i na vođu terorističke organizacije Hamas, Mohameda Dijaba Ibrahima el Masrija.

Nakon višemjesečne provjere, Sud je ovog četvrtka (21. novembar) odobrio zahtjev glavnog tužioca Karima Kana za izdavanje međunarodnih naloga za hapšenje za sve tri osobe. Svaka država-članica Suda dužna je da izvrši naloge za hapšenje Netanjahua, Galanta i El Masrija i da trojicu optuženih prebaci u Hag u Holandiji, sjedište Međunarodnog krivičnog suda.

Teške optužbe

Sud nalazi „razumne razloge" da vjeruje da su premijer Netanjahu i bivši ministar odbrane Izraela „ciljano i namjerno" koristili glad kao oružje protiv palestinskog stanovništva u Pojasu Gaze. Onemogućeno je obezbjeđivanje vode, struje i medicinske pomoći ljudima, kao i lokalnim humanitarnim organizacijama. Takav postupak vjerovatno ne ispunjava uslove za kazneno djelo „istrebljenje" koje je zločin protiv čovječnosti, ali se može okarakterisati „ubistvom", saopštio je Krivični sud.

Sudije takođe optužuju Netanjahua i Galanta da su namjerno napali civile u Pojasu Gaze, što je međunarodnim ratnim pravom zabranjeno. Sud se poziva na zločine od 8. oktobra 2023, do 20. maja 2024., čija je istraga okončana Tužilac Kan tog dana je zatražio izdavanje naloga za hapšenje protiv rukovodstava Hamasa ali i rukovodstva izraelske države.

Hamasovi teroristi su 7. oktobra 2023. ubili 1.139 ljudi u Izraelu i kidnapovali 220 talaca koji su odvedeni u Pojas Gaze. Hamas i dalje drži 101 taoca. Izrael je nakon toga odgovorio masivnim udarima i vojnim operacijama protiv terorističke organizacije Hamas. Veliki dio Pojasa Gaze je u ruševinama. Prema informacijama Hamasa, koje se trenutno ne mogu provjeriti, više od 40.000 ljudi u Pojasu Gaze je poginulo.

Najmanje dvojica traženih lidera Hamasa nisu više među živima

Sud zasniva međunarodni nalog za hapšenje protiv vojnog šefa Hamasa Ibrahima el Masrija na optužbama za zločine protiv čovječnosti, ubistva, istrebljenja, mučenja, silovanja i uzimanje talaca. El Masri je, po navodima suda, odgovoran za napade na kibuce, na muzički festival na jugu Izrael 7. oktobra 2023. i kasnija nedjela.

Iako se nije moglo jasno utvrditi da li je optuženi još uvijek živ, potjernica je ipak raspisana kao mjera predostrožnosti. Dva druga lidera Hamasa, Ismail Hanija i Jahja Sinvar, za koje je glavni tužilac u maju takođe zatražio da se uhapse, ubijeni su u napadima izraelskih snaga.

„Crn dan za pravdu"

Nije se dugo čekalo na oštre reakcije Izraela na naloge za hapšenje premijera i njegovog bivšeg ministra. Benjamin Netanjahu optužio je sudije za „antisemitizam". Njegov kabinet u Jerusalimu je saopštio: „Izrael sa gnušanjem odbacuje apsurdne i lažne akcije koje je Međunarodni krivični sud protiv njega pokrenuo."

Izdavanje naloga za hapšenje izraelski predsjednik nazvao je „crnim danom za pravdu, crnim danom za čovječanstvo". Međunarodna jurisdikcija postaje predmet podsmijeha, narugao se predsjednik Isak Hercog. „To od borbe svih onih koji su se borili za pravdu pravi farsu – od savezničke pobjede nad nacistima, pa sve do danas."

Kako sprovesti naloge za hapšenje

Za visokog predstavnika Evropske unije za spoljne poslove Žozepa Borelja, odluka Suda nije politička. To se mora poštovati i sprovoditi, rekao je Borelj, koji trenutno boravi u posjeti jordanskoj prijestonici Amanu. Nalog za hapšenje obavezuje sve države, koje su ugovorne strane Suda, uključujući i sve države Evropske unije. Štaviše, tragedija u Pojasu Gaze mora biti zaustavljena, rekao je Žozep Borelj.

Balkes Džarah, stručnjak za međunarodno pravo iz humanitarne organizacije Hjuman rajts voč, za DW ocjenjuje da sada od vlada zavisi da li će sud ispuniti svoj mandat. „Ovi nalozi za hapšenje bi konačno trebalo da podstaknu međunarodnu zajednicu da okonča nasilne zločine i osigura pravdu za sve žrtve u Palestini i Izraelu", kaže Džarah.

Izrael nije član MKS

Iako Izrael nije država-članica Međunarodnog krivičnog suda, sudije u Hagu ipak smatraju da imaju nadležnost – zato što je Palestina, koju prema sudu čine Zapadna obala i Gaza koje je Izrael okupirao, i pod njihovom jurisdikcijom.

Sudu, koji je zasnovan na međunarodnom ugovoru iz 1998. godine, pristupile su 124 zemlje. Osim Izraela, članice nisu ni SAD, Rusija, Kina i Iran. Nejasno je da li bi Benjamin Netanjahu zaista bio uhapšen ako bi otputovao u neku državu-članicu suda.

Ruski predsjednik Vladimir Putin, koji je takođe na optužnici Suda zbog ratnih zločina u Ukrajini, neometano je u oktobru posjetio Mongoliju. Uprkos pozivima Suda da ga uhapse, mongolske vlasti nisu reagovale. Krivični sud nema drugog načina da reaguje, osim žalbom.

Međunarodni krivični sud ima nadležnost kad god sudovi neke zemlje ne mogu ili nisu u mogućnosti da istraže optužbe protiv čovječnosti. On preduzima mjere protiv pojedinaca i ne treba ga miješati s Međunarodnim sudom pravde (MSP) Ujedinjenih nacija, koji je nadležan za sporove između država i takođe ima sjedište u Hagu u Holandiji.

Ovaj članak je najprije objavljen na njemačkom jeziku