Nakon što su srbijanski mediji pogrešno interpretirali dio intervjua člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića za Deutsche Welle koji se odnosi na Kosovo, uslijedile su oštre reakcije političara u Srbiji i BiH. Politički analitičar iz Sarajeva Almir Terzić ubijeđen je da je srbijanskim vlastima trebala „ekscesna situacija". „Govoreći o svojim stavovima o Kosovu, član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović nije rekao ništa novo. Problem je u tome što je njegova izjava u srbijanskim medijima krivo interpretirana. Zvaničnici u Beogradu sazvali su Vijeće za nacionalnu sigurnost kao da je u pitanju oružani napad na Srbiju, a takva reakcija nije slučajna. Srbija je bila umiješana i u nedavne događaje u Crnoj Gori i Makedoniji. Očito je da srbijanska vlast ne odustaje od toga da se nametne kao 'glavni igrač' na Balkanu“, kaže Terzić.

Naš sagovornik ocjenjuje da vlast u Srbiji ovim želi skrenuti pažnju domaće javnosti i Zapada sa bliskih odnosa koje njeguje s Rusijom, te činjenice da upravo srpske stranke sudjeluju u Vladi Kosova čiju nezavisnost osporavaju. „Treba, također, izdejstvovati i što bolju startnu poziciju u pregovorima sa BiH o granicama, a sve se može posmatrati i u kontekstu predstojeće presude Ratku Mladiću. Srbijanska vlast treba da se izvini svojim građanima koje drži u stalnom strahu, ali i BiH kojoj ovakvim ponašanjem nanosi  veliku štetu. Mediji koji zastrašuju javnost i koriste jezik mržnje moraju snositi posljedice“, kategoričan je Terzić.

Dušan Janjić: „Beograd mora sagledati cjelinu“

Predsjednik beogradskog Foruma za etničke odnose Dušan Janjić kaže da i Izetbegovićeva „složena“ izjava data u „neprijatnom momentu“ i srbijanske reakcije govore o tome koliko je politička situacija na Balkanu „rovita“ i koliko prošlost opterećuje sadašnjost. „Poslije ovoga, prilika je da se počne jedna drugačija vrsta politike i razgovora. Vjerujem da će ova ishitrena sjednica Savjeta za nacionalnu bezbjednost Srbije ipak dovesti do novih, bitnih tačaka. Nije važan Izetbegović u cijeloj priči. Važan je problem, a problem je, ako se uzme u obzir ono što je u Srbiji izazvalo najviše bijesa, potreba, odnosno najava mogućnosti da se prizna Kosovo. Mi moramo shvatiti da je to realnost. I historijski gledano, postojao je poseban odnos između dijela Bošnjaka i Albanaca. U BiH, ako se uzme u obzir i stav Republike Srpske (RS), postoje različite pozicije oko Kosova, ali to nije pitanje na kojem Srbija treba da lomi svoj odnos prema BiH. Najgore je što se ovakve izjave sada zloupotrebljavaju na način na koji to čini Milorad Dodik najavljujući otcjepljenje RS-a. Beograd sada mora sagledati cjelinu, posebno razmotriti kakve veze Izetbegovićeva izjava ima sa Erdoganovim aktiviranjem sandžačkog pitanja. Ako tu postoji neki rizik, onda ga treba pravovremeno uočiti. Ako i postoji, Izetbegovićeva odgovornost nije u rečenicama, nego u nesrećnom vremenu, neuvažavanju okolnosti u kojima daje takve izjave. A Beograd mora razgovarati, ne samo sa entitetom RS, nego i političkim predstavnicima Bošnjaka i Federacije BiH“, kaže Dušan Janjić za Deutsche Welle.

Urednik u informativno-političkom programu BH radija 1 Amir Sužanj vjeruje da su izjave Bakira Izetbegovića u Srbiji prenesene neprofesionalno i tendenciozno, radi izazivanja „političke histerije". „Pogledao sam intervju koji su vodili novinari DW-a i uvjerio se da ono što je Izetbegović rekao nema nikakve stvarne veze sa interpretacijama tog intervjua u srbijanskim medijima. Vjerujem da se u ovom slučaju radi o svjesnom izazivanju jedne široke konfrontacije. Reakcije iz RS-a, u prvom redu one Milorada Dodika, nimalo me ne iznenađuju. Njegov režim je u tako dubokom ambisu da se može spasavati jedino ovakvim zapaljivim političkim pričama. Mediji na koje SNSD (Savez nezavisnih socijaldemokrata) ima uticaj sada će 15 dana pričati o ovom izmišljenom konfliktu, i to sve u vremenu kad bjesne protesti i štrajkovi, kad se otkrivaju razne afere, kad se ovaj entitet rapidno zadužuje i kad vlast nema odgovor na katastrofalnu ekonomsku situaciju. Bez ovakvih konflikata, Milorad Dodik je politički mrtav čovjek", kaže Sužanj. 

Šta kažu „stranci"?

Nakon raznih optužbi i tvrdnje Milorada Dodika da je Bakir Izetbegović „srpski neprijatelj broj jedan“, te ponovnog aktueliziranja nezavisnosti RS-a, oglasio se i Ured visokog predstavnika u BiHUred visokog predstavnika u BiH  (Office of the High Representative – OHR). Iz OHR-a je saopćeno da „razdorne“ izjave političara u BiH podsjećaju na tragične sukobe iz devedesetih i da je „ratnohuškačka retorika“ potpuno neprihvatljiva u kontekstu Dejtonskog mirovnog sporazuma. OHR napominje da je BiH suverena država i da njeni entiteti postoje „isključivo temeljem Ustava BiH“. Zabrinutost zbog „retorike podjela“ izrazila je i Američka ambasada u BiH. „Pozivi na otcjepljenje suprotni su Dejtonskom mirovnom sporazumu i predstavljaju ozbiljnu prijetnju miru i stabilnosti“, navedeno je u saopćenju američke Ambasade. U odgovoru dostavljenom agenciji „Srna“, Američka ambasada u BiH tvrdi da nema paralela između RS-a i Kosova, i podsjeća da je „BiH suverena i međunarodno priznata država i prije Dejtonskog sporazuma“.

I Delegacija Evropske unije (EU) u BiH upoznata je sa navodima člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića o Kosovu i reakcijama Srbije. Delegacija poziva sve političke subjekte u BiH da se uzdrže od retorike podjela „koja se doživljava kao odvraćanje od obaveza preuzetih u skladu sa Reformskom agendom".

Umjesto zaključka

Kako je medijsku i političku histeriju u regiji izazvao krivo interpretiran intervju Bakira Izetbegovića za Deutsche Welle, ovaj slučaj kratko komentirao i direktor sarajevskog Mediacentra Boro Kontić. „Novinarstvo nema puno pravila, ali ja posebno volim jedno od tih rijetkih. To je načelo koje nam kaže da je na tačno utvrđenim činjenicama svaki komentar slobodan. Ukratko, kad tačno citirate izjavu, na volju vam je da to prokomentarišete. Kako god hoćete", kaže Boro Kontić.