Iako je njihov efekt relativno skroman, ukrajinske bespilotne letjelice sve češće napadaju mete u Moskvi. Stručnjaci vjeruju da Kijev time slijedi nekoliko istovremenih ciljeva i očekuju daljnju eskalaciju.

Prvi napad bespilotnom letjelicom na Moskvu bio je spektakularan pogodak: dvije male letjelice su redom stigle do Kremlja i pogodile kupolu palate Senata. To je bio simboličan ubod nožem u srce ruske prijestolnice, izveden najvjerojatnije od strane Ukrajine u noći 3. maja.

Od tada, napadi na Moskvu postaju sve učestaliji: bespilotne letjelice su već četiri puta pogodile poslovni dio grada s neboderima, gdje se nalaze i dva ruska ministarstva. Posljednjih sedmica, ukrajinske bespilotne letjelice gotovo svakodnevno ciljaju Moskvu. Ministarstvo obrane Rusije je izvijestilo da je 28. avgusta oboren bespilotni objekt koji se približavao iz istoka, blizu Moskve.

"Signalni efekt"

Ukrajina svojim napadima bespilotnim letjelicama postiže nekoliko ciljeva, tvrde stručnjaci. Jedan od njih je slanje "medijski snažne poruke - kako svijetu tako i vlastitim građanima - da Ukrajina nije pasivna, već da odgovara na rusku agresiju", rekao je izraelski vojni stručnjak Sergej Migdal za DW.

Ulrike Franke, ekspertica iz Europskog savjeta za vanjske odnose (ECFR) u Parizu, ističe još jedan aspekt: tim napadima šalje se signal da rat nije daleko, te da bi mogao stići do Rusije.

Migdal dodaje da napadi također vrše pritisak na rusko vođstvo da sa fronta povuče više protivzračnih sistema prema Moskvi. Jedan od ciljeva je izazivanje nepromišljenih i nasilnih reakcija, poput "potapanja turskog teretnog broda iz frustracije, što bi stvorilo velike probleme Rusiji s Erdoganom, što Moskva zapravo želi izbjeći."

Paraliziranje zračnog prometa u Moskvi - da li to funkcionira?

Napadi bespilotnim letjelicama sve više prisiljavaju moskovske vlasti da zatvorezračni prostor iznad regije. Također, privremeno je obustavljen zračni promet na aerodromima u ruskoj prijestolnici i to u ponedjeljak.

"Napadi na Moskvu nemaju za cilj ubiti milion ljudi. To nije ni potrebno ni razumno. Cilj je blokirati zračni prostor i logističke rute, paralizirati aerodrome i transport. Da li to funkcionira? Nema sumnje", kaže izraelski vojni stručnjak Igal Levin. Turkmenistan Airlines je prva avio-kompanija koja je privremeno prekinula letove za Moskvu.

Nasuprot tome, Ulrike Franke tvrdi da šteta u Rusiji još ne može biti procijenjena, jer su aerodromi širom svijeta privremeno prekinuli rad zbog primijećenih bespilotnih letjelica. Međutim, situacija bi mogla postati kritična ako bespilotna letjelica napadne putnički aerodrom u Moskvi i ošteti piste, terminale ili čak civilne avione.

Sergej Migdal kaže: "Predviđam da će do kraja rata to dovesti do toga da će sve strane avio-kompanije izbjegavati Moskvu. Neke su već počele to raditi."

"Rupe" u protivzračnoj obrani oko Moskve

Budući da nema dovoljno podataka, stručnjaci se ne slažu oko pitanja koliko su uspješni ukrajinski napadi bespilotnim letjelicama i koliko dobro funkcionira ruska protivzračna obrana oko Moskve.

"Ne znamo koliko je letjelica zaista presretnuto", kaže Ulrike Franke. Svakako bi bilo pogrešno predstaviti situaciju kao da su "ovi napadi ništa", smatra ekspertica iz ECFR-a u Parizu. Ona vjeruje da je to "igra mačke i miša" u kojoj se dvije strane neprestano prilagođavaju mogućnostima druge strane.

Međutim, činjenica da dronovi stižu do Moskve sama po sebi predstavlja "problem" za Rusiju, izjavio je izraelski vojni ekspert David Šarp za DW. "Idealno bi bilo da se takvi napadi i dalje suzbijaju na granici s Ukrajinom ili na otvorenom terenu, a ne tek u gradu", pojasnio je Šarp.

Ukrajinski vojni ekspert Mihail Samus iz Praga tvrdi da postoje "rupe" u protivzračnoj odbrani Moskve, iako je glavni grad još od vremena Sovjetskog Saveza trebao biti najbolje osiguran dio Rusije. Ruski protivzračni sistemi su više usmjereni prema "tradicionalnim ciljevima" kao što su balističke rakete, a manje prema malim letećim objektima poput ukrajinskih dronova UJ-22 i Bober ("Dabar").

"Ovakvi manji predmeti uglavnom nisu izrađeni od metala već od kompozitnih materijala, leteći složenim putanjama, što ih čini općenito izazovnim za svaki protivvazdušni sistem", objašnjava ukrajinski stručnjak.

Stručnjaci tvrde da postoje praznine u protivvazdušnoj obrani i u širem području oko ruske prijestolnice.

"Da bismo oborili cilj, prvo ga moramo identificirati. Radarske stanice ga detektiraju – idealno bi bilo da su ujedinjene u zajedničkoj radarskoj mreži. Međutim, možemo pretpostaviti da Rusija nema takvu mrežu. Protivvazdušni sistemi detektiraju pojedinačne objekte, ali ne i cijelo područje", rekao je Samus za DW.

Zbog toga ukrajinska strana prvo lansira bespilotnu letjelicu za otkrivanje pojedinačnih radarskih stanica, a zatim, identificirajući praznine, šalje bespilotne letjelice "duboko u rusku teritoriju, gdje je zasićenost protivvazdušnih sistema niža nego u pograničnim područjima", nastavio je Samus.

Ako je dron već stigao do Moskve, dostupni su samo "sistemi posljednje šanse", kao što je ruski protivvazdušni raketni sistem kratkog dometa "Pancir", kaže Sergej Migdal. Međutim, protivvazdušna obrana ima samo 15 do 30 sekundi da eliminiše dron prije nego ga stigne do svog cilja, objasnio je stručnjak.

Šta ako dođe 300 borbenih dronova?

Ukrajini očigledno nedostaju rakete dugog dometa poput ruskih vođenih raketa tipa "Kalibar" ili čak hipersoničnih raketa "Kinžal" – zato su napadi dronom samo "taktika slabije strane", kaže Izraelac Sergej Migdal, koji živi u Londonu. Na kraju krajeva, većina dronova nosi samo nekoliko kilograma eksploziva.

"U tom smislu, značaj ovih napada je relativno mali: oni neće eliminirati ruske aerodrome, niti rusko zračno vojinstvo. U praktičnom smislu, dronovi se više isplate na bojištu".

Unatoč ovom relativno malom utjecaju, stručnjaci očekuju da će napadi dronovima na rusku prijestolnicu biti pojačani.

"Ovo je samo početak", kaže David Šarp. "Prvi čin bi mogao biti napad sa 25 dronova istovremeno".

Sergej Migdal ide još dalje: "Što ako s svih strana dođe ne 3, nego 33 ili 300 borbenih dronova?"

Ukrajina bi mogla iskoristiti takve napade roja da, primjerice, trajno zatvori moskovske aerodrome, što bi bila velika pobjeda za Kijev i poraz za Rusiju, rekao je Migdal. Takva situacija bi prisilila Kremlj da razmisli u kojem smjeru želi Rusija ići - "prema kompromisu i pregovorima ili nepristojnoj reakciji punoj snage", rekao je izraelski vojni stručnjak Sergej Migdal.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu