´25. januar 2023: U regionalnom vozu između Hamburga i Kila  muškarac je nožem napao sedam putnika, dvojica su smrtno povrijeđena. Osumnjičeni počinitelj, Palestinac bez državljanstva, mora odgovarati na sudu za zločine, za koje je optužen. Prvi svjedoci biće saslušani 17. jula. Ali stopi! Da li se uopšte smije pominjati porijeklo optuženog?

U svom kodeksu ponašanja, Njemačko vijeće za štampu, koje predstavlja „dobrovoljnu samokontrolu štampanih i Online-medija na internetu", preporučuje izbjegavanje navođenja državljanstva, odnosno u ovom slučaju bi trebalo izbjeći riječ „Palestinac". „Prilikom izvještavanja o krivičnim djelima, mora se voditi računa o tome da spominjanje pripadnosti osumnjičenih počinitelja etničkim, vjerskim ili drugim manjinama ne dovede do diskriminirajuće generalizacije individualnog nedoličnog ponašanja."

- pročitajte i ovo:  Tri ubilačka pohoda u 7 dana

Kada postoji javni interes za navođenje nacionalnosti počinitelja?

Vijeće za štampu smatra opravdanim imenovati nacionalnost samo ako postoji opravdan javni interes za porijeklo prestupnika. Međutim, i kada je to slučaj, mediji imaju različita tumačenja. Bivši novinar Thomas Hestermann od 2007. istražuje kako to utiče na izvještavanje na TV-kanalima i štampanim medijima, uključujući online ponude.

Ovaj naučnik sa Univerziteta Macromedia u Hamburgu izradio je za medijski servis Integration aktuelnu studiju, u čijem fokusu je izvještavanje o nasilnim zločinima počinjenim nožem. U periodu od januara do aprila, Hestermann i njegov tim analizirali su 645 postova, a u 81 od njih je oružje, kojim su počinjena ubistva, bio nož. U 26 slučajeva navedeno je strano porijeklo osumnjičenog, dok se oznaka Nijemac u izvještajima pojavila samo jednom.

Posljedice dočeka Nove godine u Kelnu 2015/16

Pogled unazad pokazuje koliko se ozbiljno promijenio naglasak na nacionalnosti: „U 2014. porijeklo osumnjičenih u TV-izvještavanju o nasilnom zločinu nije igralo praktički nikakvu ulogu", kaže Hestermannova ekspertiza. Nacionalnost je bila pomenuta samo u 4,8 posto pregledanih televizijskih priloga.

To se promijenilo nakon Novogodišnje noći u Kelnu  2015/16, kada su mladići, uglavnom iz Sjeverne Afrike, na glavnoj željezničkoj stanici u Kelnu počinili stotine kaznenih djela. Tu je udio TV priloga sa navođenjem porijekla počinitelja porastao je na 31,4 posto - do 2019. godine. Hestermannovo objašnjenje za ovaj trend: "Nasilni delikti dovode do toga da krivulja naglo raste na gore."

"Nož-migranti"

Posebno su u fokusu: napadi nožem, koji se u određenim političkim i društvenim krugovima očito instrumentaliziraju. "Desničarski populisti, posebno Alternativa za Njemačku (AfD) koriste takozvane „nož-migrante" kao sredstvo za izazivanje straha," Hestermann opisuje ovaj fenomen.

Kao primjer, medijski naučnik navodi Alice Weidel - liderku parlamentarne grupe AfD-a u njemačkom Bundestagu. Ona je u Parlamentu govorila o "nož-migrantima koji primaju alimentaciju". Na Twiteru AfD-a se nalaze rečenice poput ove: "Epidemija noževa je u porastu." Tako se ova slika uvlači u kolektivnu svijest stanovništva putem medija", kaže Hestermann. To obećava sigurnu pažnju i snažne emocije.

Berlinska policija odaje porijeklo počinioca samo na izričit zahtjev

Iskustvo berlinske policije se uklapa u ovu procjenu. Njihova glasnogovornica za štampu Beate Ostertag naglašava da se u njihovim tekstovima uglavnom odustaje od objavljivanje državljanstva  osumnjičenih. Ali to se mijenja kada mediji ili parlamentarci postave konkretna pitanja. Tada je, osim u izuzetnim slučajevima, pružanje informacija zakonska obaveza.

Na taj način AfD saznaje imena osumnjičenih i dodatne statističke podatke. Šta će se kasnije dogoditi s tim podacima više nije u rukama policije.  Pri tome je, po riječima  Beate Ostertag, važno da se takvi podaci uvrste u cjelokupnu sliku.

Imena većine osumnjičenih zvuče kao da su njemačka

Portparolka policije to ilustruje brojkama i imenima osumnjičenih počinitelja u Berlinu: 2021. godine udio Nijemaca bio je manji od 50 posto. Beate Ostertag pominje i najčešća imena: "Aleksandar, Kristijan, David, zatim Mustafa, pa Patrik, Danijel, onda Bilal, pa onda opet njemačka imena." Slično je izgledalo 2022. godine, kaže Beate Ostertag. No, brojke u Berlinu se razlikuju od onih u drugim pokrajinama. Udio osumnjičenih stranaca u zločinima počinjenim  noževima u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji 2021. godine iznosio je 42,6 posto.

Portparolka policije Ostertag naglašava: "Cijela stvar ne daje nikakve informacije o tome koja je pozadina zločina." Međutim, AfD ignorira ovaj faktor, kao što je Thomas Hestermann otkrio u svojoj analizi: "U saopštenjima za javnost Alternative za Njemačku o krivičnim djelima širom zemlje navodi se da su 95 posto svih osumnjičenih - stranci."

Vodeći mediji preuzimaju desničarsku populističku retoriku

Zaključak medijskog naučnog saradnika Thomasa Hestermanna je dvostran: on u pregledanim izvještajima nije pronašao izraze kao što su „nož-migranti". "Ali u vodećim njemačkim medijima često se usvajaju desni populistički obrasci selekcije." Hestermann to objašnjava visokim pritiskom da se ostvari visok tiraž i gledanost, posebno u medijima u privatnom sektoru.

Stoga i oni počivaju na "pretpostavljenom interesu javnosti". Hastermann je, kao bivši novinar, dobro upoznat sa ovim refleksom. Njegovo upozorenje bivšim kolegama glasi: Ko god ljude stranog porijekla, koji žive u Njemačkoj, paušalno opiše ili nazove faktorom rizika, "podstiče iracionalni strah".

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu