Napadi ukrajinskih oružanih snaga na rafinerije izazvali su novu krizu s gorivom u Rusiji. Prema navodima novinske agencije Reuters, pogođeno je najmanje 30 regija. Za razliku od prethodnog talasa nestašice goriva, koji je počeo krajem maja i trajao do sredine jula, trenutna kriza posebno teško pogađa Moskvu i Moskovsku oblast, kako javljaju korisnici društvenih mreža. Lanci benzinskih pumpi Gazprom Neft i Tatneft već su ograničili prodaju goriva u Moskvi.

"Ne može se reći da goriva uopšte nema, ali se osjeća kriza. To nije samo lični problem, neizvjesnost u vezi toga da li neko može napustiti grad i ponovo se u njega vratiti, već i ekonomski", rekao je u intervjuu za DW Oleg Grigorenko, glavni urednik ruskog nezavisnog internet portala "7x", koji je u Rusiji označen kao "strani agent". Prema riječima Grigorenka, taksisti, kurirske službe i građevinski sektor u nekoliko regija već bilježe smanjenje broja narudžbi. Razlog je, kako kaže, zavisnost mnogih lanaca snabdijevanja od goriva. "Logistika privatnih građevinskih kompanija u velikoj mjeri zavisi od snabdijevanja gorivom", ističe Grigorenko.

I u južnoj ruskoj regiji Krasnodar, prema izvještajima regionalnih medija, stvaraju se dugi redovi na benzinskim pumpama. Iz nadležnih službi se može čuti da je tu situaciju izazvala navodno velika potražnja tokom sezone odmora. Ipak, mnogi mještani ljetnu sezonu već opisuju kao katastrofu. "Svojom mirnom atmosferom i laganim tempom života, današnji Soči podsjeća na vrijeme prije Olimpijskih igara, kada je na cestama bilo malo automobila, a grad imao znatno manje turista i stanovnika. Ali, radi se o sljedećem: u Sočiju nema benzina", piše na Instagramu Igor Zaharčenko, agent za nekretnine, koji potiče iz ovog grada na Crnom moru.

Posljedice lošeg kvaliteta goriva

Igor Ananskih, zamjenik predsjednika Odbora za energetiku ruske Državne dume, izjavio je za rusku medijsku kuću RTVI da će se u roku od dvije do tri sedmice snabdijevanje gorivom vjerovatno normalizovati.

Međutim, ekonomski stručnjak Nikolaj Koršenevski, koji je zbog protesta protiv ruskog agresorskog rata u Ukrajini napustio Rusiju i sada živi u inostranstvu, smatra da je to malo vjerovatno. U intervjuu za DW on takođe ukazuje na sve lošiji kvalitet naftnih prerađevina. Navodi da su mu poznanici slali fotografije svojih automobila na čijim instrument-tablama se pojavljuju upozorenja o kvarovima, što ukazuje na oštećenje motora uzrokovano lošim kvalitetom goriva. "Automobil neće da upali i mora u servis. Od tih istih ljudi znam da postoje liste čekanja u servisima koje traju mjesecima, čak i u Moskvi. A zatim se mjesecima čeka i na rezervne dijelove. Očigledno, neka vozila ne podnose gorivo koje im se toči u rezervoare. Naravno, rat traje i ne zna se šta se tačno proizvodi i u kojim količinama se miješaju sastojci u gorivo", kaže Koršenevski.

On trenutne probleme u industriji nafte i plina smatra nagovještajem duboke krize. Kako izvještava Bloomberg, ruski izvoz nafte tokom rata bilježi oštriji pad nego ikada ranije. Istovremeno, smanjena je i proizvodnja nafte. „Rusija je 2019. godine proizvodila 11,5 miliona barela dnevno. Danas ta brojka iznosi manje od devet miliona. Ako se ovaj trend nastavi, a problemi u preradi nafte pogoršaju, proizvodnja bi vjerovatno mogla pasti na osam miliona barela. To bi stvorilo uslove za potpunu ekonomsku i sistemsku krizu”, predviđa Koršenjevski. On ne vidi brzo rješenje za ove probleme i smatra da je situacija u Rusiji slična onoj u Venecueli i da je riječ o ekonomiji koju karakteriše hronični pad domaćeg bruto proizvoda.

Iluzorne nade u uvoz nafte

Rješavanje nestašice goriva putem uvoza iz Indije, Kine ili drugih zemalja, kako su predložile ruske vlasti, neće dati rezultate, smatra Vjačeslav Širjajev, ruski ekonomski analitičar koji takođe živi u inostranstvu. „S obzirom na izolaciju s kojom se Rusija suočava, nemoguće je osigurati snabdijevanje od 200.000 tona goriva dnevno, što je otprilike količina benzina i dizela koja je Rusiji svakodnevno potrebna”, izjavio je on za DW. I Širjajev, koji se javno usprotivio ratu u Ukrajini, od strane ruskih vlasti je označen kao „strani agent”.

U intervjuu za DW, ruski ekonomista Igor Lipsic ističe da je nemoguće brzo obnoviti oštećene rafinerije. Pri tome, kako kaže, one su i dalje ranjive mogućim novim vazdušnim napadima. Zbog toga vlasti ograničavaju potrošnju goriva. „Taj trend je već počeo”, napominje on. Medicinskim ustanovama, policiji i vatrogascima, kao i vozilima komunalnih službi, te onima koja pripadaju sigurnosnim snagama i državnim organima, dozvoljeno je da pristupe pumpama i natoče gorivo. „To se dešava pred očima ljudi koji satima čekaju, što izaziva veliko ogorčenje”, naglašava ovaj kritičar Kremlja, koji je svoju karijeru profesora na Visokoj školi za ekonomiju u Moskvi okončao zbog sve većeg političkog pritiska i sada živi i radi u egzilu u Evropi.

Lipsic kaže i da trenutna situacija u Rusiji uveliko podsjeća na raspad Sovjetskog Saveza. "Elita je imala pristup posebnim sistemima snabdijevanja, ekskluzivnim prodavnicama i skladištima u kojima je mogla kupiti šta god poželi bez većih poteškoća, bez čekanja u redovima i po relativno niskim cijenama. To je izazvalo veliko ogorčenje ruskog naroda. Kada je Boris Jeljcin najavio planove za ukidanje tih zatvorenih distributivnih centara, javnost ga je s oduševljenjem podržala. Sada se ponovo suočavamo sa sličnom situacijom", ističe ovaj stručnjak. On smatra da se u današnjoj Rusiji stvara zatvoreni sistem distribucije goriva, koji će vožnju automobilom pretvoriti u luksuz.

Ključ za okončanje rata?

Prema riječima ekonomskog stručnjaka Vjačeslava Širjajeva, ukrajinski napadi na ciljeve unutar Rusije u čijem fokusu su vojni i civilni ciljevi, mogli bi ozbiljno uzdrmati rusku ekonomiju i ubrzati kraj rata. Prema njegovim procjenama, sukob bi mogao biti okončan u roku od nekoliko sedmica, ukoliko bi Zapad podržao Ukrajinu i omogućio joj da udvostruči ili utrostruči intenzitet tih napada. "Ukrajina bi tako mogla izazvati haos u ruskoj unutrašnjosti i izazvati potpuni gubitak kontrole", ističe Širjajev.

On smatra da bi nestašica goriva mogla odigrati presudnu ulogu u podrivanju stabilnosti režima Vladimira Putina. "Ako nestane dizela, ruska željeznička mreža u dužini od 6.000 kilometara bi stala. Time bi se mogla uzrokovati paraliza stotina industrijskih pogona. Bez dizela, desetine hiljada kamiona ne bi mogli saobraćati, hrana ne bi stizala do prodavnica, a poljoprivrednici ne bi mogli obaviti žetvu", naglasio je on.

Prema procjeni Širjajeva, to bi u značajnoj mjeri moglo ubrzati osujećivanje Putinovih planova za nastavak rata. „Ako Ukrajina uništi kompletnu infrastrukturu za preradu nafte, Putin će ustanoviti da se njegova naređenja ne izvršavaju”, kaže ruski stručnjak. Tada bi, zbog nestašice goriva, sve stalo.

S ruskog jezika adaptirao Markian Ostapčuk