Vruća tema sastanka ministara odbrane članica NATO-a se u srijedu popodne riješila sama od sebe: španjolska vlada je priopćila da je ruski nosač aviona Kuznjecov s pratećim brodovima povukao zahtjev da dopuni gorivo u španjolskoj eksklavi Ceuti, dijelu afričkoga kontinenta između Maroka i Gibraltara. Flota je jednostavno otplovila dalje. Dolijevanje goriva, inače rutinska stvar, postala je velika politička tema i test za jedinstvo NATO-a.

Nakon što su početkom sedmice britanski list Telegraf i šef liberala u Europskom parlamentu Guy Verhofstadt upozorili na slučaj, partneri su iza kulisa pritiskali Madrid da ne dozvoli pristup ruskim ratnim brodovima. Na kraju oni idu ka istočnom Sredozemlju odakle će pojačati bombardovanje sirijskog Alepa. Španija je zamolila Rusiju za dodatna pojašnjenja o ruti i namjerama, pa je Moskva u srijedu povukla zahtjev.

Novo iskušenje

NATO je od početka kritički pratio putovanje ruske flote. Ona je 21. oktobra prošla kroz La Manche i krenula prema Sredozemnom moru. Britanski ministar obrane Michael Fallon je to nazvao novim iskušenjem koje je uporedio s ruskim povredama vazdušnog prostora iznad baltičkih država. Upravo je Fallon na početku sastanka u Bruxellesu oštro pozvao Španiju da odbije isporuku naftu ruskoj vojsci. „Bilo bi zabrinjavajuće ako bi jedna država NATO-a podržala ruske postrojbe koje namjeravaju bombardirati civile u Siriji."

Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg bio je nešto taktičniji. Rekao je da svaka zemlja NATO-a sama može odlučiti kako će postupiti u takvoj situaciji, ali da slanje nosača Kuznjecov na obale Sirije budi strah da će napadi na Alep biti pojačani. „Neselektivni napadi moraju prestati", rekao je Stoltenberg. „Svakog dana umiru muškarci, žene i djeca. Ubijeni u gnusnim napadima na njihove stanove i bolnice."

U noći na četvrtak su iz Sirije stigle vijesti da je u bombardiranju jedne škole stotinjak kilometara južno od Alepa stradalo najmanje 35 osoba. UNICEF prenosi da je među njima najmanje 22 djece. Nije jasno ko je izvršio napade. Sirijska državna televizija je izvijestila o napadima vojske na tu regiju, tvrdeći da su u njima ubijeni mnogi pobunjenici.

„Tražimo dijalog"

Sinoć u Bruxellesu te informacije još nisu imali. Dok su bili zabavljeni putovanjem Kuznjecova, u istočnom Sredozemnom moru već su se pojavila dva ruska ratna broda navodno opremljena raketama dugog dometa. „To je razlog za zabrinutost", rekao je poljski ministar obrane Antoni Macierewicz. „Takvi brodovi u tom moru mijenjaju odnos snaga."

Stoltenberg kaže da NATO ne reagira na svaki pojedinačni potez Moskve, ali da već duže vrijeme primjećuje vojne vježbe i prijeteću retoriku. Zato Savez, kaže, mora odgovoriti i vojnim zastrašivanjem (deterrence). „Tražimo dijalog i transparentnost", dodao je Stoltenberg i najavio skoro zasjedanje Vijeća NATO-Rusija.

Njemačka predvodi bataljon

Osim dijaloga s Rusijom NATO želi odgovoriti i vojno, kako bi bio shvaćen ozbiljno. Na summitu u Varšavi u srpnju dogovoreno je slanje četiri bataljuna u tri baltičke države i Poljsku, a sada su dogovoreni novi detalji. Trupe bi trebale biti spremne početkom veljače iduće godine. Bataljune predvode Kanada, SAD, Velika Britanija i Njemačka.

Bundeswehr će davati najveći kontingent vojnika u Litvi i zapovijedat će trupama iz Francuske, Nizozemske, Belgije, Norveške, Hrvatske i Luksemburga. Bataljon će ukupno brojati 1.000 vojnika, od toga između 450 i 600 iz Njemačke dok će ostale nacije popunjavati broj po principu rotacije. Sljedeće jeseni će na licu mjesta biti i pješadija mješovite njemačko-francuske brigade. Do 2018. bi vojnici NATO-a trebali biti u litvanskoj bazi Rukla. „To je jasan znak", rekla je njemačka ministrica obrane Ursula von der Leyen. Jer, Rukla je udaljena samo sto kilometara od ruske granice.