NATO je apelovalo na svoje zemlje članice da dozvole Ukrajinida koristi zapadno oružje protiv vojnih ciljeva u Rusiji. Parlamentarna skupština NATO usvojila je u ponedeljak (27.05.) na proljećnom sastanku u bugarskoj prestonici Sofiji odgovarajuću deklaraciju sa motom „Uz Ukrajinu do pobjede".

Došlo je vrijeme da se ukinu određena ograničenja za upotrebu dostavljenog oružja, rekao je generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg. On je apelovao na sve saveznike da razmotre upotrebu oružja koje su isporučili protiv ciljeva u Rusiji, navodeći posebno kao razlog - teške borbe u Harkovskoj oblasti na ruskoj granici. „Linija fronta i granica su manje-više identične, a Ukrajincima su vezane ruke ako ne mogu da napadnu vojne ciljeve na ruskoj teritoriji", rekao je Stoltenberg.

Ukrajina će biti slabija ako nastavimo da joj pružamo samo djelimičnu podršku, upozorio je predsjednik Parlamentarne skupštine NATO, Poljak Mihal Ščerba.

Još tokom vikenda je izbila debata o Stoltenbergovom apelu da se Kijevu dozvoli da koristi zapadno oružje na ruskoj teritoriji. U intervjuu listu La Stampa, italijanski ministar odbrane Gido Krozeto kritikovao je Stoltenberga, rekavši da on „ne može sam da odlučuje".

Stoltenberg je u Sofiji naveo i tri teme za predstojeći samit NATO-a u Vašingtonu u julu: unapređenje odbrambenih kapaciteta država članica, podrška Ukrajini i globalna partnerstva sa fokusom na azijsko-pacifički region.

Na proljećnom sastanku Parlamentarne skupštine NATO učestvovali su poslanici iz zemalja članica i partnera NATO, dakle i delegacija njemačkog Bundestaga.

Zelenski traži ublažavanje propisa

U međuvremenu, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski takođe nastavlja da se zalaže za to da se Ukrajini dozvoli upotreba zapadnog oružja protiv Rusije. U video obraćanju u nedelju, Zelenski je rekao da su mnoge zemlje izrazile saučešće zbog smrtonosnog bombardovanja grada Harkova i dodao: „Važno je da ova osuda dovede do odgovarajućih posljedica".

Ukrajini je potrebno više protivvazdušne odbrane i pravo da stranim oružjem napada i rusku teritoriju.

„Vidimo svaku tačku koncentracije ruskih trupa. Znamo sve oblasti gdje se lansiraju ruske rakete i polijeću borbeni avioni", rekao je on. Politička je odluka da se dozvoli uništenje ovih snaga pre nego što napadnu Ukrajinu. „Odluka koja se mora donijeti".

Španija i Ukrajina potpisale su bezbjednosni sporazum tokom prve zvanične posjete ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog zemlji EU.

Sporazumom je, između ostalog, predviđena vojna pomoć Španije u iznosu od milijardu evra u tekućoj godini, rekao je premijer Pedro Sančez, ali nije želio da iznosi detalje o vojnoj pomoći na pitanje novinara. Rekao je samo da će se i dalje isporučivati protivvazdušne rakete, tenkovi "Leopard 2" i municija. „Sporazum je zasnovan na sveobuhvatnoj viziji bezbjednosti i stoga se proteže na različite oblasti kao što su vojni sektor, finansijska podrška, kao i saradnja u vojnoj industriji".

Posjeta je prvobitno bila planirana za sredinu mjeseca. Međutim, Zelenski je otkazao ovo i druga putovanja u inostranstvo zbog intenzivnih borbi u oblasti oko Harkova.

Njemačka je do sada bila protiv

Njemački kancelar Olaf Šolc se do sada izjašnjavao protiv upotrebe zapadnog oružja protiv Rusije. On trenutno ne vidi razlog za ublažavanje pravila dogovorenih sa Ukrajinom za upotrebu oružja koje je isporučila Njemačka, rekao je on na javnoj diskusiji na Festivalu demokratije u Berlinu u nedelju (26.maja).

I generalni sekretar SPD-a Kevin Kinert odbacuje upotrebu zapadnog oružja protiv pozicija na ruskoj teritoriji. Napad na grad Harkov i druga ukrajinska mjesta je ruski „teror nad civilnim stanovništvom. Ipak, to nam ne omogućava da radimo sve što bismo željeli", rekao je Kinert u jutarnjem programu njemačkog javnog servisa. On je naglasio da Ukrajina ima pravo da napadne vojnu infrastrukturu na ruskoj teritoriji. Međutim, on je upozorio da se razmisli „kakvu bismo raspravu vodili" ako bi zapadno oružje slučajno pogodilo civilnu infrastrukturu u Rusiji.

Njemačka: 60 milijardi, posebno za istok Ukrajine

Ministarka spoljnih poslova Njemačke Analena Berbok najavila je da će Njemačka obezbijediti 60 milijardi evrahumanitarne pomoći Ukrajini. To je posebno namijenjeno istoku zemlje, rekla je Berbok na sastanku sa svojim kolegama iz EU u Briselu.

Ministri spoljnih poslova 27 država EU takođe su odobrili novi pravni okvir za sankcionisanje ozbiljnih kršenja ljudskih prava u Rusiji. Između ostalog, trebalo bi da omogući preduzimanje kaznenih mjera protiv ljudi i organizacija odgovornih za suzbijanje opozicije, kako je nekoliko diplomata izjavilo agenciji dpa. Prema riječima diplomata, na listi će se naći oko 20 novih lica ili organizacija, kao prvi korak u okviru novog režima sankcija.

dr (tagesšau)

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu