Reakcija Kijeva na odluke u Vašingtonu, Berlinu i Pragu odmah je stigla od portparola ukrajinskog predsjednika Sergeja Nikiforova. „Ovo će značajno povećati našu sposobnost da odbijemo masovne ruske napade", rekao je Nikiforov.

Prethodno su američki predsjednik Džozef Bajden u Vašingtonu, kancelar Olaf Šolc u Berlinu i predstavnici drugih državaNATO-a na neformalnom sastanku ministara spoljnih poslova Alijanse u Pragu saopštili da Ukrajina, barem u Harkovskoj oblasti, može da upotrijebi zapadno oružje na ruske položaje i vojne objekte u Rusiji. A diskusija, koja se u posljednje vrijeme vodila o ograničenjima i pravilima upotrebe oružja iz SAD, Njemačke i Francuske često je djelovala u najmanju ruku zbunjujuće.

Berbok: Samo međunarodno pravo je granica

Njemačka ministarka spoljnih poslova Analena Berbok kazala je na sastanku ministara u Pragu da je po njoj diskusija o ograničenjima pogrešna. Jer, radi se o odbijanju ruskog napada. „Međunarodno pravo je jasno od starta: napadi se mogu odbiti", rekla je njemačka ministarka novinarima.

Stručnjaci se slažu da međunarodno ratno pravo dozvoljava napadnutoj državi da napada i uništava položaje, bunkere sa municijom, logistiku, štabove vojnog rukovodstva i druge vojne ciljeve na teritoriji agresora, bez regionalnih ograničenja na određenim dijelovima fronta. Berbok je takođe nagovijestila da postoje sporazumi sa Ukrajinom, ali se o njihovom sadržaju ćuti.

SAD ograničavaju pravila angažovanja na Harkovsku oblast

Američki državni sekretar Entoni Blinken rekao je u Pragu da se mora prilagoditi uslovima na bojnom polju. Ukrajina bi trebalo da bude u stanju da odbije ruske napade u oblasti Harkova.

Zapad je Ukrajini isporučio samohodne haubice i višecjevne raketne bacače kojim bi se u krugu od 40 do 60 kilometara od Harkova mogli napadati ruski položaji. Međutim, nejasno je koje je oružje raspoređeno u toj oblasti.

Viši ekspert češkog Instituta EU za bezbjednosnu politiku Ondrej Ditirh rekao je za DW u Pragu, da je ovakav razvoj događaja pravi odgovor na situaciju na ratištima u Harkovskoj oblasti. "Naravno da se ovdje radi o tome da se održi težak balans. Ali vidim promjenu, jer toliko država sada kaže da nema dugih ograničenja osim međunarodnog prava. Bez daljih uslova, više nećemo prisiljavati Ukrajinu na borbu sa jednom rukom vezanom na leđima."

No, upotreba krstarećih raketa dugog dometa američke ili britanske proizvodnje ostaje ograničena. Njemačka ministarka Analena Berbok nije konkretno odgovorila na pitanje da li će njemačkim protivraketnim odbrambenim sistemima Patriot biti dozvoljeno da pucaju i obaraju projektile u ruskom vazdušnom prostoru.

Zapadni vojnici u Ukrajini?

Ministri NATO-a razgovarali su i o mogućnosti raspoređivanja instruktora zapadnih armija u Ukrajini. Francuski predsjednik Emanuel Makron najavio je ovo početkom nedjelje i želi da predstavi konkretniji plan sljedeće nedjelje.

Javna je tajna unutar NATO-a da britanski i francuski vojnici već pomažu u opsluživanju i programiranju ciljeva krstarećih raketa. Za ovo, međutim, nema zvanične potvrde. Ali, nijedna članica NATO-a ne planira da pošalje borbene trupe u Ukrajinu.

Mađarska se protivi

Premijer Viktor Orban, šef Mađarske zemlje NATO-a, upozorio je da alijansa rizikuje svjetski rat svojim većim angažovanjem u Ukrajiniumjesto da štiti svoje članice. Planovi vojnog saveza podsjećaju na vatrogasca koji bacačem plamena pokušava da ugasi požar. „To je apsurdno“, rekao je Orban, koji je u dobrim odnosima sa Kremljom.

Češki stručnjak za bezbjednost Ondrej Ditrih smatra da je rizik od eskalacije mnogo manji. „Postoji određena ambivalentnost Zapada u pogledu mogućeg proboja ruskih trupa u Ukrajinu. Ali ne mislim da postoji rizik od eskalacije."

Za svaki slučaj: zaštitne mjere protiv Trampa

Ministri spoljnih poslova NATO-a pripremaju još jedan paket vojne i finansijske pomoći. Generalni sekretar Alijanse Jens Stoltenberg se zalaže da se pomoć učini „otpornom na Trampa", odnosno da se ona organizuje na tako dugoročni način da se nastavi čak i ako se Donald Tramp, koji je kritičan prema NATO-u, vrati u Bijelu kuću poslije izbora u SAD. Francuska se takođe snažno zalaže za jačanje evropskog stuba u NATO.

Međutim, stručnjak za bezbjednost Ditrih kaže da to neće funkcionisati bez SAD, vodeće političke i vojne sile u alijansi već 75 godina. „Mislim da evropske ambicije da urade više mogu na neki način da ubijede Amerikance da se ne povuku u potpunosti. To je realnije od želje da se u potpunosti zamjene SAD u NATO."

O budućnosti NATO-a, podjeli tereta i odnosima sa Rusijom i Kinom biće riječi na samitu povodom 75. godišnjice u Vašingtonu sredinom jula.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu