NATO kao pomagač u krizi
3. april 2020
Solidarnost NATO-a je trenutno vrlo tražena”, kaže njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas. On i njegove kolege su prvi put održale virtualni samit NATO-a – preko sigurne veze, kako se naglašava. Civilna tema prevladavanja koronakrize je bila u središtu diskusije. “NATO se može prilagoditi okolnostima nastalim krizom Covid-a”, obećao je generalni tajnik Jens Stoltenberg. Tako mnogo jedinstva dugo nije bilo u redovima Zapadne vojne alijanse.
Zračni transport i medicinska oprema
NATO je osnovan s ciljem prevazilaženja kriza”, objasnio je Stoltenberg novopronađenu dodatnu ulogu vojnog saveza. Zbog toga je, kako je dalje rekao, glavni komandant Saveza u Europi, Tod Wolters, zadužen da koordinira nove ponude pomoći, da prepozna koje sposobnosti se još mogu koristiti kako bi se ubrzala učinkovitost podrške.
Već sada NATO dobija mnoštvo upita, primjerice iz Španjolske, Italije, Crne Gore, Ukrajine, Moldavije i drugih zemalja, izvijestio je Savez. Prije svega je riječ o zračnom prevozu. Tako je primjerice Rumunija koristila vojni transporter kako bi dovezla medicinski materijal iz Južne Koreje i Kine. U vremenima, kada civilno zrakoplovstvo miruje, NATO može pomoći – prije svega jer ima na raspolaganju širokotrupne zrakoplove. Primjerice turskim transportnim avionom prebačeni su teško bolesni iz Italije. U ograničenoj mjeri članice NATO-a raspolažu i medicinskom opremom, koja bi mogla biti stavljena na raspolaganje, saznaje se u Briselu. General Wolters sada treba ispitati da li još negdje postoje neiskorišteni resursi.
Godinama se u Savezu diskutira o poboljšanju otpornosti na krize, kaže Jens Stoltenberg. Prevladavanje korona-kriza je sada civilna zadaća kakva do sada u ovoliko mjeri nije zabilježena. Iz toga se, kako je rekao Stoltenberg, treba učiti za budućnost, kako bi se koordiniralo još brže i postojeće sposobnosti optimalno iskoristile. Već sredinom aprila ministri odbrane zemalja članica NATO-a žele dati ocjenu dosadašnje borbe protiv Covid-a 19.
Unatoč zdravstvenoj krizi ne postoji sigurnosna kriza
Moramo se pobrinuti za to da zdravstvena kriza ne postane sigurnosna kriza”, rekao je Stoltenberg. U konačnici, kako je dalje rekao, osnovna zadaća NATO-a je štititi svoje saveznike. Baltičke države su već zabrinute da li će primjerice korona kriza otvoriti vrata ruskim napadima. Primijećeni su nenajavljeni ruski manevri, rekao je Stoltenberg i najavio pojačano prisustvo flote u Sjevernom moru. “Promatramo taj razvoj, ali NATO ostaje spreman na djelovanje, zračni nadzor funkcionira, ‘Battle Groups' su u stanju borbene gotovosti”, rekao je Stoltenberg. Doduše postoje, rekao je on, pojedinačne infekcije i među personalom NATO-a, ali sveukupno to ne utiče na djelovanje Saveza.
Novi propagandni rat
Proteklih sedmica je postalo jasno da Rusija i Kina koriste globalnu korona krizu za svojevrsnu propagandnu kampanju na Zapadu. “U principu je dobrodošlo kada zemlje jedna drugu pomažu i mi smo poslali humanitarnu pomoć u Vuhan”, kaže ministar vanjskih poslova Njemačke Heiko Maas. Ono, na što on međutim upozorava i što zabrinjava NATO jest "kada zemlje propagandistički koriste ovu situaciju kako bi se prikazale u boljem svjetlu”.
To se odnosi na djelomično neprikladne isporuke pomoći iz Kine i Rusije koje su stigle u Španjolsku ili Italiju. I ako je kampanja dezinformacija upravljana od strane država, onda joj treba suprotstaviti činjenice, kaže njemački ministar vanjskih poslova.
No jasno je da brojni u Savezu strahuju da je proteklih sedmica u geostrateškom sukobu teren prepušten Rusiji kao i Kini.
Bivši američki komandant za Europu, general Ben Hodges, je to jasno formulirao: Na to se mora gledati kao na natjecanje na području informacija. “Kinezi i Rusi – i jedni i drugi sa tim smiješnim uvjeravanjima da im je Italija važna - "pomažu” tako što tamo šalju jedinicu za hemijsku dekontaminaciju. Kakav vic!”, rekao je Hodges. No to je, kako kaže, bilo svuda u vijestima i tako su oni u prednosti. Sada se, kako je dalje rekao, na primjeru EU vidi što se zaista radi. Palete sa opremom i neupotrebljive maske koje su morale biti vraćene, dodao je govoreći o Rusiji i Kini. “No oni to vide kao informacijsku kampanju, a mi ne. Ovdje se moramo aktivirati”, rekao je general odražavajući mišljenje većine saveznika NATO-a.
Ostali problemi
Ministri vanjskih poslova su diskutirali i o teškom stanju u Afganistanu. Čak je i Stoltenberg, inače politički suzdržan, jasno je izrazio sumnju u mirovni proces na Hindukušu. Smanjenje trupa NATO-a do ljeta na 12 000 vojnika će se događati samo paralelno sa političkim napretkom u zemlji, rekao je generalni tajnik s obzirom na krvave terorističke napade primjerice na sikhsku zajednicu u Kabulu. Moraju, kako je rekao, biti stvarni pregovori, talibani se moraju zaista angažirati, a Afganistanci željeti sklopiti međusobni mir. Kolike su šanse za to zaista o tome se od zvaničnika NATO-a nije moglo čuti. Niko ne želi sukob sa SAD-om.
Ono o čemu se sada ne razgovara jest dugogodišnji sukob oko dva procenta izdvajanja za Savez iz budžeta svake od članica. Možemo se sjetiti izljeva bijesa američkog predsjednika Donalda Trumpa zbog čega je skoro želio upropastiti Samit NATO-a u Briselu. No NATO je sada zakupljen korona krizom i ekonomska kriza koja će rezultirati iz toga nekim zemljama članicama, koje ne ispunjavaju ovaj cil poput Njemačke, u ovome čak dobro dođe.
Dva procenta, koja bi svaka zemlja NATO-a trebala izdvojiti za odbranu, obračunava se naime na osnovu ekonomskog učinka (bruto društvenog proizvoda) , a on bi u ovoj, možda i narednoj godini mogao naglo pasti. "Mi smo privrženi ciljevima izdvajanja”, rekao je u vezi s tim njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas. Njemačka vlada je dugo vremena bila izložena bijesu Donalda Trumpa zbog ovog pitanja. Do 2030. godine želimo biti na nivou od 1,5 posto izdvajanja, zaključeno je neformalno u Berlinu. Ovaj cilj u vremenu korone bi se mogao lako postići.