Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski će se video-vezom uključiti ovog četvrtka na summit 30 predsjednika država i vlada članica NATO-a. I zacijelo ponoviti zahtjev za slanjem više oružja i uvođenjem zabrane letenja iznad Ukrajine. To su najvažniji zahtjevi ukrajinskog predsjednika iz glavnoga grada Kijeva, oko kojeg se vode borbe. NATO će te zahtjeve primiti na znanje, ali ih ispuniti može samo manjim dijelom, kažu diplomati u Glavnom stožeru NATO-a u Bruxellesu.

Uvođenje zone zabrane letenja značilo bi ulazak Sjevernoatlantskog saveza u rat, jer bi NATO onda morao obarati ruske zrakoplove. Aktivno sudjelovanje u obrani Ukrajine NATO je isključio već prije više mjeseci, a ponovo naglasio to stajalište prije tri tjedna na summitu održanom nakon početka rata. A Zelenski bi bio spreman odustati od članstva Ukrajine u NATO-u obećanog njegovoj zemlji 2008. godine ako bi to pospješilo pregovore s Rusijom o prekidu vatre.

Američki predsjednik Joe Biden uvijek naglašava da u Ukrajini neće biti postrojbi NATO-a. Francuski predsjednik Emmanuel Macron, koji je prije summita NATO-a telefonom razgovarao s ruskim vlastodršcem Vladimirom Putinom, bez nekog rezultata, izjavio je prije deset dana u Parizu: „Mi nismo u ratu." Savezni kancelar Olaf Scholz tijekom rasprave o proračunu u Bundestagu u srijedu također je jasno odbacio mogućnost uvođenja zone zabrane letenja iznad Ukrajine. Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg upozorava na opasnost eskalacije. „NATO snosi odgovornost za to da ne dopusti da se ovaj sukob otme kontroli. To bi bilo još opasnije. To bi izazvalo još više patnji, smrti i razaranja."

Obrambeno oružje za Ukrajinu

Šefovi članica NATO-a će zacijelo Volodimira Zelenskog slaviti kao junaka, koji sa svojim sunarodnjacima brani zapadne vrijednosti i slobodu. Ali, moći će mu samo obećati nastavak isporuke protuzrakoplovnog i protutenkovskog oružja, streljiva i druge opreme. „Ukrajini ćemo dati oružje da se može braniti u ovim teškim danima koji još dolaze", izjavio je američki predsjednik Joe Biden.

Članice NATO-a prazne svoje zalihe protutenkovskog oružja i u međuvremenu ga nabavljaju izravno od proizvođača. Točne količine i putovi, koji vjerojatno idu preko Poljske, drže se u tajnosti. Zbog sigurnosnih razloga, kako je rekla njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock, jer rusko vojno vodstvo je najavilo da će napasti putove kojima stiže oružje sa Zapada. Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg naglašava da se tu ne radi o akciji NATO-a nego o djelovanju pojedinih država. Putinu ne bi trebalo davati povoda za tvrdnje da se NATO miješa u rat.

Poljski premijer Mateusz Morawiecki će skupa s kolegama iz Češke i Slovenije izvijestiti o svom putovanju vlakom u Kijev prošlog tjedna. Morawiecki će ponovo predložiti da se poljske borbene zrakoplove tipa MIG, koji potječu još iz sovjetske proizvodnje, preda Ukrajini. SAD je odbio da se te zrakoplove prebaci preko NATO-ove zračne luke u njemačkom Ramsteinu. Prijevoz kopnom bio bi kompliciran, ali moguć, kažu NATO-ovi diplomati u Bruxellesu. Ali, postoji opasnost da Rusija to uzme kao povod za napad. Vojni stručnjaci NATO-a, koji žele ostati anonimni, smatraju da poljski prijedlog nije domišljen, jer nije jasno tko bi zrakoplove trebao prevesti u Ukrajinu i što bi oni uopće mogli napraviti protiv predmnijevane zračne nadmoći Rusa.

Gdje su „crvene linije"?

Na kratkom summitu ovog četvrtka prije podne NATO će se zacijelo baviti i samim sobom. Američki predsjednik Biden i sve druge šefice i šefovi država i vlada još jednom će naglasiti na nepobitno stoje uz članak 5 Ugovora NATO-a, da bi dakle sve članice pomogle u slučaju napada na neku od baltičkih zemalja, Poljsku ili Rumunjsku. „Branit ćemo svaki palac (inch) područja NATO-a", rekao je Joe Biden prije polijetanja za Bruxelles. U tijeku je daljnje jačanje postrojbi NATO-a u istočnim zemljama. A u Bugarskoj, Rumunjskoj, Mađarskoj i Slovačkoj nastaju nove borbene postrojbe koje će imati po 1.000 vojnika. „To je dio brzog, jasnog i odlučnog odgovora NATO-a na ovu fundamentalnu promjenu sigurnosnog stanja. Stotine tisuća savezničkih snaga su u pripravnosti. Oko 40.000 vojnika je trenutno pod izravnim zapovjedništvom NATO-a, uz potporu zračnih snaga i mornarice."

Interno se u NATO-u vode rasprave, gdje bi bile crvene linije za Savez. Kako bi trebalo reagirati ako ruski vlastodržac protiv Ukrajine upotrijebi kemijsko ili biološko oružje? Kako reagirati u slučaju da Kijev padne? Kako reagirati ako Putin napadne i Gruziju ili Moldaviju? Po navodima diplomata NATO-a crvene linije neće biti objavljene. „Svi će scenariji biti razmotreni", kaže se.

Više sankcija

Sjedinjene Države su najavile da će s partnerima u sklopu NATO-a, u skupini sedam vodećih industrijskih zemalja i Europskoj unijirazgovarati o dodatnim sankcijama protiv ruskih i bjeloruskih osoba i poduzeća. U pripremi je peti krug sankcija koji bi trebao začepiti rupe u dosad uvedenim sankcijama, kaže američki predsjednik Joe Biden. „Skupa s našim saveznicima i partnerima ćemo nastaviti praviti pritisak na Putinovo gospodarstvo koje se urušava, izolirati ga na svjetskoj pozornici. To ostaje naš cilj." Uvođenje odmah embarga za uvoz ruskog plina, nafte ili ugljena u Europu i dalje nije planirano. Neke države, kao Poljska i Litva, su za to, ali druge zemlje, kao Njemačka ili Bugarska, to odbacuju.

Američki predsjednik će u petak posjetiti Poljsku gdje će obići američke vojnike, susresti se s izbjeglicama iz Ukrajine kao i s poljskim predsjednikom Andrzejem Dudom. Poljska strana će zacijelo opet zagovarati predaju borbenih zrakoplova Ukrajini. Osim toga moglo bi biti govora o ideji „mirovne misije" koja bi bila poslana u Ukrajinu, a koju bi predvodio NATO. Taj prijedlog je NATO dosad odbijao jer bi on bio jednak ulasku u rat. Poljska je primila daleko najviše izbjeglica iz Ukrajine, trenutno više od 2,2 milijuna.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu