1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

NATO-samit: Pritisak na Njemačku

11. juli 2023

Kijev već nedjeljama pritišće Berlin. Jer Njemačka treba da otvori put Ukrajini za ulazak u NATO. Njemački think tank sada objašnjava na koji način i kako.

Leopard 2 A6
Leopard 2 A6 Foto: Christoph Hardt/Panama Pictures/picture alliance

Politička težina Njemačke u NATO-u nikada se nije tako brzo mijenjala kao u proteklih 16 mjeseci. Sada je uočljiva tzv."prekretnica" u njemačkoj politici, o kojoj je kancelar Scholz govorio u Bundestagu nedugo nakon početka ruskog napada na Ukrajinu 24. februara 2022. godine.

Oči mnogih članica Zapadne vojne alijanse trenutno su uprte u Njemačku i njenu politiku, jer se na samitu NATO-a u Vilniusu očekuju odgovori na insistiranje Ukrajine da bude primljena u ovaj vojni savez.

Trajna sigurnost Ukrajine

Berlinska fondacija za nauku i politiku (SWP) je pred samit NATO-a u glavnom gradu Litvanije Vilniusu (Viljnus) predstavila analizu pod nazivom "Dugotrajna sigurnost Ukrajine" u kojoj poziva na konkretne korake, koji bi u konačnici mogli dovesti do toga da ova zemlja postane NATO-članica.

Dr. phil. Margarete KleinFoto: SWP Berlin

Kijev će biti podržan "Paktom za sigurnost, obnovu i mir". To bi trebale biti „mjere uzajamnog jačanja", koordinirane među različitim akterima. Ti akteri su EU, NATO, velike industrijske zemlje iz skupine G7 i više od 50 nacija koje ih podržavaju pod vođstvom Sjedinjenih Američkih Država, koje koordiniraju isporuke oružja Ukrajini u američkoj vojnoj bazi Ramstein (Ramštajn) na zapadu Njemačke.

"Njemačka igra ulogu ključne zemlje u smislu finansijskih resursa i sposobnosti a prije svega političke težine", kaže u intervjuu za DW koautorka analize i saradnica Berlinske fondacije za nauku i politiku Margarete Klein.

„Nama je važno da sigurnost Ukrajine bude zagarantovana i to dugoročno", kaže Klein, koja vodi istraživačku grupu za istočnu Evropu i Evroaziju u berlinskoj fondaciji. "Vidimo samo tri opcije: ili da se Rusija razoruža, što je nerealno, ili da Ukrajina ponovo dođe u posjed nuklearnog oružja, što niko ne želi - ili da Ukrajina postane članica NATO-a."

Kijev traći pozivnicu za samit u Viljnusu

Andrij Jermak, menadžer ureda i savjetnik ukrajinskog predsjednika Zelenskog je neposredno prije samita NATO-a, pozvao da se njegovoj zemlji da jasan signal. "Ukrajina očekuje da na samitu u Viljnusu (Vilniusu) dobije pozivnicu za pojednostavljeno pristupanje alijansi", rekao je Jermak na konferenciji za novinare krajem juna, na koju je izričito pozvao njemačke novinare.

Ukrajinski predsjednik Zelenski u SofijiFoto: Stringer/AA/picture alliance

Ukrajinci imaju velika očekivanja od Nijemaca. Zelenski će se paralelno zaputiti u posjetu EU i glavnim gradovima zemalja članica, kako bi promovirao pomak u pravcu NATO-a, kao što je to prethodno uradio u Češkoj i Bugarskoj. Ukrajinskog predsjednika podržavaju vlade baltičkih zemalja i Poljske.

U svojoj analizi, ekspertica za istočnu Evropu Klein piše da se ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu i Kremlju mora jasno dati do znanja da je podrška Zapada Ukrajini - trajna. Ona smatra da Rusija igra na kartu vremena. Moskva se nada da će podrška Ukrajini oslabiti, ali to neće funkcionisati. "Bilo bi neophodno konsolidirati, intenzivirati i obezbijediti dugoročno finansiranje isporuka oružja", ubijeđena je ekspertica Margarete Klein. Ona dodaje da se to odnosi na municiju, održavanje, cijelu logistiku za ukrajinsku odbranu ali i na razvoj ukrajinske odbrambene industrije. Kaže i kako Ukrajina mora biti potpuno integrisana u zapadnu vojnu strukturu.

- pročitajte i ovo:  Drugo produženje mandata šefu NATO-a Stoltenbergu

Uloga Njemačke

U narednih nekoliko godina Njemačka bi tako postala "centralna nacija u odbrani i naoružavanju u Evropi", smatra ekspertica Klein.

Ukrajina ima oružja, ali ne i dovoljno streljiva

03:42

This browser does not support the video element.

Ova izjava će vjerovatno dovesti do konfuzije u njemačkoj vladi i njenoj politici. Neposredno prije NATO-samita vlada u Berlinu je usvojila novi državni budžet. Gotovo svi članovi vlade moraju štedeti - osim ministra odbrane. Ipak, Boris Pistorijus mora odraditi pokoju akrobaciju kako bi 2024. godine postigao tzv. cilj NATO-a od dva posto, odnosno da se dva posto bruto domaćeg proizvoda izdvoje i sliju u njemačku vojsku - Bundeswehr. U saopštenju Ministarstva odbrane o "vladinom nacrtu budžeta za 2024. godinu" navodi se da će u narednoj godini "dva posto bruto domaćeg proizvoda biti potrošeno na izdatke za odbranu u okviru NATO-a".

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu