Politička težina Njemačke u NATO-u nikada se nije tako brzo mijenjala kao u proteklih 16 mjeseci. Sada je uočljiva tzv."prekretnica" u njemačkoj politici, o kojoj je kancelar Scholz govorio u Bundestagu nedugo nakon početka ruskog napada na Ukrajinu 24. februara 2022. godine.

Oči mnogih članica Zapadne vojne alijanse trenutno su uprte u Njemačku i njenu politiku, jer se na samitu NATO-a u Vilniusu očekuju odgovori na insistiranje Ukrajine da bude primljena u ovaj vojni savez.

Trajna sigurnost Ukrajine

Berlinska fondacija za nauku i politiku (SWP) je pred samit NATO-a u glavnom gradu Litvanije Vilniusu (Viljnus) predstavila analizu pod nazivom "Dugotrajna sigurnost Ukrajine" u kojoj poziva na konkretne korake, koji bi u konačnici mogli dovesti do toga da ova zemlja postane NATO-članica.

Kijev će biti podržan "Paktom za sigurnost, obnovu i mir". To bi trebale biti „mjere uzajamnog jačanja", koordinirane među različitim akterima. Ti akteri su EU, NATO, velike industrijske zemlje iz skupine G7 i više od 50 nacija koje ih podržavaju pod vođstvom Sjedinjenih Američkih Država, koje koordiniraju isporuke oružja Ukrajini u američkoj vojnoj bazi Ramstein (Ramštajn) na zapadu Njemačke.

"Njemačka igra ulogu ključne zemlje u smislu finansijskih resursa i sposobnosti a prije svega političke težine", kaže u intervjuu za DW koautorka analize i saradnica Berlinske fondacije za nauku i politiku Margarete Klein.

„Nama je važno da sigurnost Ukrajine bude zagarantovana i to dugoročno", kaže Klein, koja vodi istraživačku grupu za istočnu Evropu i Evroaziju u berlinskoj fondaciji. "Vidimo samo tri opcije: ili da se Rusija razoruža, što je nerealno, ili da Ukrajina ponovo dođe u posjed nuklearnog oružja, što niko ne želi - ili da Ukrajina postane članica NATO-a."

Kijev traći pozivnicu za samit u Viljnusu

Andrij Jermak, menadžer ureda i savjetnik ukrajinskog predsjednika Zelenskog je neposredno prije samita NATO-a, pozvao da se njegovoj zemlji da jasan signal. "Ukrajina očekuje da na samitu u Viljnusu (Vilniusu) dobije pozivnicu za pojednostavljeno pristupanje alijansi", rekao je Jermak na konferenciji za novinare krajem juna, na koju je izričito pozvao njemačke novinare.

Ukrajinci imaju velika očekivanja od Nijemaca. Zelenski će se paralelno zaputiti u posjetu EU i glavnim gradovima zemalja članica, kako bi promovirao pomak u pravcu NATO-a, kao što je to prethodno uradio u Češkoj i Bugarskoj. Ukrajinskog predsjednika podržavaju vlade baltičkih zemalja i Poljske.

U svojoj analizi, ekspertica za istočnu Evropu Klein piše da se ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu i Kremlju mora jasno dati do znanja da je podrška Zapada Ukrajini - trajna. Ona smatra da Rusija igra na kartu vremena. Moskva se nada da će podrška Ukrajini oslabiti, ali to neće funkcionisati. "Bilo bi neophodno konsolidirati, intenzivirati i obezbijediti dugoročno finansiranje isporuka oružja", ubijeđena je ekspertica Margarete Klein. Ona dodaje da se to odnosi na municiju, održavanje, cijelu logistiku za ukrajinsku odbranu ali i na razvoj ukrajinske odbrambene industrije. Kaže i kako Ukrajina mora biti potpuno integrisana u zapadnu vojnu strukturu.

- pročitajte i ovo:  Drugo produženje mandata šefu NATO-a Stoltenbergu

Uloga Njemačke

U narednih nekoliko godina Njemačka bi tako postala "centralna nacija u odbrani i naoružavanju u Evropi", smatra ekspertica Klein.

Ova izjava će vjerovatno dovesti do konfuzije u njemačkoj vladi i njenoj politici. Neposredno prije NATO-samita vlada u Berlinu je usvojila novi državni budžet. Gotovo svi članovi vlade moraju štedeti - osim ministra odbrane. Ipak, Boris Pistorijus mora odraditi pokoju akrobaciju kako bi 2024. godine postigao tzv. cilj NATO-a od dva posto, odnosno da se dva posto bruto domaćeg proizvoda izdvoje i sliju u njemačku vojsku - Bundeswehr. U saopštenju Ministarstva odbrane o "vladinom nacrtu budžeta za 2024. godinu" navodi se da će u narednoj godini "dva posto bruto domaćeg proizvoda biti potrošeno na izdatke za odbranu u okviru NATO-a".

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu