Dakle, on je tu – sedmicama se nagađalo hoće li američki predsjednik Donald Trump doputovati na samit u Hag. Generalni sekretar NATO-a Mark Rutte se intenzivno zalagao za to, program je bio snažno prilagođen Trumpu, a neposredno prije početka samita pokušao je da ublaži zabrinutost, prije svega evropskih članica NATO-a.

„Moj savjet evropskim kolegama je: prestanite se toliko brinuti." Države bi, prema njegovim riječima, umjesto toga trebale osigurati novac i ulaganja u vojnu industriju i proizvodnju oružja i pobrinuti se da podrška Ukrajini ostane snažna. „Tako bismo trebali raditi, a ne trčkarati okolo zabrinuti zbog SAD-a", rekao je Rutte.

Trump je tokom leta u Nizozemsku upitan kakav je njegov stav prema članu 5 NATO-a – obavezi kolektivne odbrane, prema kojoj sve članice saveza moraju vojno pomoći napadnutoj NATO-zemlji. No Trumpov odgovor nije bio baš jasan. „To zavisi od definicije. A postoji bezbroj definicija člana 5", rekao je Trump . Potom je dodao: „Ali, osjećam se obaveznim da im budem prijatelj. Mnogi šefovi vlada tih zemalja su postali moji prijatelji i osjećam se obaveznim da im pomognem."

Pomalo „Trumpov samit"

Američki predsjednik je izjavio i da očekuje da će njegovo putovanje na samit NATO-a u Hag  biti uspješno. Članice NATO-a planiraju na sastanku odlučiti da ubuduće izdvajaju pet posto svog bruto domaćeg proizvoda za odbranu. Time žele ispuniti ono što je Trump od njih tražio.

„Evropa će morati duboko posegnuti u džep i to je pobjeda Donalda Trumpa", napisao je generalni sekretar NATO-a Rutte američkom predsjedniku u poruci prije njegovog slijetanja u Nizozemsku, koja je inače bila puna hvale za Trumpa. Trump je objavio Rutteove riječi, što je Ruttea dovelo pod pritisak da se pravda. No, on je samo izjavio da nema problem s tom porukom.

Hoće li to biti „Trumpov samit"?

Ovo jasno pokazuje koliko Trump dominira ovim NATO-samitom. To se odnosi i na temu Ukrajine, čiji je  predsjednik Volodimir Zelenski također u Hagu.

No, na centralnoj sjednici 32 šefa država i vlada zemalja članica NATO-a gost Zelenski ne smije učestvovati – iz obzira prema SAD-u, kaže vojni analitičar Gustav Gressel i dodaje:„U trenutku kada se počne razgovarati o Ukrajini, Amerikanci će se povući." 

To će pomalo biti „Trumpov samit", ističe Gressel, a time se Ukrajina „gura u stranu".

Njemačka želi ispuniti cilj do 2029.

Da bi se dostigla ukupna kvota od pet posto BDP-a za vojne izdatke, ta će se cifra podijeliti. Članice NATO-a obavezat će se da 1,5 posto troše na tzv. odbrambeno relevantne izdatke – tu spadaju, naprimjer, ulaganja u civilnu sajber odbranu i saobraćajnu infrastrukturu. Preostalih 3,5 posto BDP-a će se usmjeriti u klasične vojne izdatke.

Njemačka želi dostići ovaj cilj – izdvajanje 5 posto od BDP-a za odbranu - do 2029. godine i to s vojnim budžetom od oko 150 milijardi eura godišnje. Da bi ispunila nove vojne zahtjeve NATO-a, njemačka vojska će morati biti adekvatno opremljena i modernizovana – materijalno i kadrovski. To je kancelar Friedrich Merz jasno istakao u svom obraćanju Bundestagu prije odlaska na samit NATO-a u Hag.
„Mi ćemo Bundeswehr učiniti najjačom konvencionalnom vojskom Evrope, kako naši partneri s pravom i očekuju od nas", poručio je Merz.

Više novca, više vojnika, modernije oružane snage – NATO će u Hagu donijeti odluku o najvećem naoružavanju Evrope od završetka Hladnog rata.