Koliko će ih doći sljedeći put? To je pitanje koje sebi postavljaju pristalice Alekseja Navaljnog. Ljestvica za nove proteste, najavljene za ovu nedjelju, podignuta je prilično visoko. Desetine hiljada ljudi su prošle subote izašle na ulice zahtijevajući puštanje na slobodnu zatvorenog opozicionog političara. Jedni se premišljaju zbog toga što demonstracije nisu odobrene, a neke takođe odvraćaju i brige zbog korona virusa. Ima ih i koji umanjuju masovnost protesta, kao portparol Kremlja Dmitrij Peskov. „Malo ih je marširalo, mnogo više ih je za Putina“, kazao je Peskov na televiziji.

Više klikova, više demonstranata?

No, izgleda da je Navaljni po povratku iz Njemačke, gdje se liječio nakon trovanja, uspio da pokrene dio ruskog naroda. „Nakon trovanja Navaljnog shvatio sam da nema smisla da sjedim skrštenih ruku“, kazao je 26-godišnji Adam iz Moskve tokom demonstracija prošle subote za DW. Advokata Pavela (30) na ulicu je prije svega natjerala samovolja ruskog pravosuđa. „Baš me briga za Navaljnog. Ali, to kako se s njim postupa, ta samovolja u policijskoj stanici, to više ne može da se trpi.“

Navaljni je sredinom januara uhapšen na aerodromu u Moskvi. Odmah potom mu je sud u jednoj policijskoj stanici odredio 30 dana pritvora. Sada čeka na sudsku odluku koja bi trebalo da bude donesena 2. februara. Pravosudni organi žele da njegovu raniju uslovnu kaznu zbog optužbi za privredni kriminal, preinače u zatvorsku.

Navaljnijeva Fondacija za borbu protiv korupcije (FBK) je, kada je on već bio u zatvoru, objavila dokumentarac o palati na Crnom moru, koja navodno pripada Putinu a čiju su gradnju finansirali oligarsi. Dokumentarac je na YouTubeu imao više od 100 miliona klikova, što je rekord za takve video-formate u Rusiji. Navaljni želi da na taj način podstakne proteste. Ali, upitno je da li će klikovi na YouTubeu izvući ljude na ulice. Koliko on zaista ima podrške?

Strpljenje Alekseja Navaljnog

Onaj ko traži odgovor na ovo pitanje mora da se vrati 10 godina unazad. U zimu 2011/2012. desetine hiljada Rusa su protestovale, prije svega u Moskvi, za fer izbore i protiv povratka tadašnjeg premijera Vladimira Putina u Kremlj. U prvim redovima je bio i Aleksej Navaljni, bloger, koji se svojim razotrkivanjima borio protiv korupcije. Tada je počeo njegov uspon ka opozicionom političaru broj jedan, kako ga mnogi danas vide.

Navaljni je dokazao da ima strpljenja i promijenio je retoriku. U početku je bio sporan u opozcionim krugovima zbog svojih djelimično nacionalističkih i desnopopulističkih stavova. Danas više ne čujete njegove antimigrantske tonove. Njegov jedini i dosada najveći uspjeh bili su izbori za gradonačelnika Moskve 2013, kada je dobio skoro trećinu glasova i dospio na drugo mjesto. Od tada mu je legalan put u politiku zapriječen. Njegova partija nije registrovana, a zbog presude za privredni kriminal on sam više ne smije da se kandiduje. Tako je 2018. propala njegova kandidatura na predsjedničkim izborima. Ali, ove izbore je iskoristio da bi izgradio mrežu, što se sada isplatilo. U provinicijama na ulice izlaze stotine, hiljade ljudi koji zahtijevaju njegovo puštanje na slobodu. I to je novina.

Mješavina sažaljenja i nepovjerenja

Istraživač javnog mnjenja, Lev Gudkov je skeptičan kada je riječ o tome može li Navaljni da izazove veliki protestni pokret. „Odnos prema njemu je složen i zavisi od starosne dobi i kanala informisanja“, kaže direktor renomiranog moskovskog Centra Levada u razgovoru za DW. „Mladi, koji su aktivni na društvenim mrežama, reaguju jače i imaju više empatije na vijesti o pokušaju političkog ubistva.“

Oko 40 procenata mladih Rusa vjeruje u to. Ali, samo pet procenata ljudi u provincijama, koji su upućeni na državne medije. „Tamo djeluje propaganda Kremlja“, kaže Gudkov. Trovanje Navaljnog je sprono i tumači se kao provokacija zapadnih tajnih službi. A kritičar Kremlja se u državnim medijima predstavlja kao kriminalac.

Zbog toga ne čudi da su u anketi Centra Levada, provedenoj u novembru 2020, tri mjeseca nakon njegovog trovanja, samo dva procenta Ruskinja i Rusa izjavili da bi glasali za njega kao potencijalnog predsjedničkog kandidata. I tako je već godinama.

Zašto se mnogi građani Rusije uzdržavaju protesta

U dokumentarcu u kojem je oktrio priču o navodnoj Putinovoj palati, često govori ironičnim jezikom mlađe generacije. Navaljni apeluje prije svega na mlade Ruse. Ali, njegove poruke ne djeluju najjače kod školaraca, koji njegov video šeruju putem TikToka, kaže Gudkov.

„Mladi pogledaju njegov video i ostaju pasivni. Reaguju prije svih ljudi koji već imaju nekog životnog iskustva, između 25 i 40 godina starosti“, kaže sociolog. To su, kaže prije svih maldi Rusi srednje klase iz gradskih sredina, koji ekonomsku stagnaciju u Rusiji dovode u vezu sa Putinovom politikom.

Sličnog je gledišta i austrijski ekspert za Rusiju, Gerhard Mangot sa Univerziteta u Insbruku. „Nije svako ko je u subotu (23.1.) bio na ulici demonstrirao za Navaljnog. Ne bi svaki demonstrant na primjer na predsjedničkim izborima glasao za Navaljnog. Ali, bio je veliki broj građanki i građana, koji su frustrirani zbog recesije, nedostatka privrednog rasta, pada realnih primanja, korupcije u politici i korupcije u svakodnevnom životu“, kaže Mangot za DW.

Gudkov ne očekuje masovne proteste. S jedne strane, ekonomska situacija u Rusiji je još uvijek relativno dobra i ne može da se poredi sa onom u susjednoj Belorusiji, gdje demonstranti već mjesecima protestuju protvi tamošnjeg predsjednika. S druge strane nema spremnosti na žrtvu, kao što ima Navaljni koji se uprkos prijetnji da će biti uhapšen vratio u Rusiju. „Ali, divljenje prema Navaljnom će da raste“, kaže Gudkov. „Tu se miješa i osjećaj da je on nešto posebno - ‚ratnik‘, a mi to nismo. Divimo mu se a ne slijedimo ga.“ Sociolog smatra da je u pitanju konformizam, ostavština sovjetskog vremena.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android