Ruski opozicionar i osnivač "Fondacije za borbu protiv korupcije", Aleksej Navalni, prema navodima američkog magazin "Time" spada među "25 najutjecajnijih ljudi na internetu". Među krunisanim zvijezdama interneta on se nalazi na osmom mjestu, odmah iza koreanskog boyband-a BTS i još ispred američkog predsjednika Donalda Trumpa.

"U zemlji, u kojoj su skoro svi mediji kontrolirani od strane države, ruski opozicioni aktivist je koristio Youtube kako bi prekinuo informativnu blokadu koju vodi Kremlj", navodi Time. S obzirom na to da Navalni ne smije nastupati na državnoj televiziji, njegove kampanje su upućene na socijalne medije, navodi dalje ovaj list. Njegov Youtube kanal ima više od milion korisnika, navodi Time.

Tim za predizbornu kampanju, ali bez termina izbora

Unatoč blokadi od strane Kremlja Navalni se priprema za naredne predsjedničke izbore. Tačan datum izbora će ruski parlament odrediti krajem ove godine. Ono što je sigurno jest da će izbori biti održani u martu 2018. godine.

Još u februaru je Navalni formirao svoj predizborni tim. Polovinom juna je već imao skoro 50 regionalnih timova. Nedavno je na njegovoj internet stranici navedeno sljedeće: "Sada smo zastupljeni u svim ruskim gradovima koji imaju više od milion stanovnika i sa izuzetkom Novokuznjecka i Toljatija u skoro svim gradovima sa više od pola miliona stanovništva. 120.000 dobrovoljaca su angažirani u Navalnijevoj kampanji u svim gradovima u kojima ukupno živi polovina stanovništva zemlje."

Nakon toga je Centralna izborna komisija Rusije saopćila da se trenutno "ne vodi zvanična predizborna kampanja za predsjedničke izbore u Ruskoj Federaciji". "Formiranje predizbornih timova za podršku Navalniju" nije u suglasnosti sa izbornim zakonom, navela je komisija. Ivan Šadov, pravni ekspert iz Navalnijeve Fondacije za borbu protiv korupcije, je za list "Vedemosti" kontrirao rekavši da, iako predizborna kampanja zvanično počinje u decembru, svaki kandidat ima pravo voditi javne kampanje.

Vlasti: Navalni se ne smije kandidirati

Osim toga Izborna komisija je saopćila da je Navalni osuđivan zbog kaznenog djela i da stoga nema pasivno biračko pravo. Navalni je u februaru na sudu u gradu Kirov osuđen zbog navodne krađe drveta i to na kaznu od pet godina zatvora uvjetno. Ovaj opozicionar je optužbe odbacio, navodeći da je postupak pokrenut da bi on bio spriječen da se kandiduje za predsjedničkim izborima 2018. godine. To da se želi kandidirati na izborima Navalniji je saopćio još u decembru 2016. godine.

Navalnijev time želi na Europskom sudu za ljudska prava uložiti žalbu na presudu. "Rusija nije eliminirala povrede zakona u procesu na sudu u Kirovu. Siguran sam da će Sud (za ljudska prava - op. red.) donijeti odluku nama u korist", rekao je Navalnijev advokat Vadim Kobsjev agenciji Interfax. Sud u Strazburu je Rusiju već u februaru osudio zbog prozvoljnih hapšenja opozicionara. Suci su smatrali da je Navalni između 2012. i 2014. godine tokom mirnih demonstracija u Moskvi bez dovoljnog obrazloženja više puta uhapšen i satima zadržan u pritvoru.

Put ka predsjedničkoj kandidaturi

Tek nakon što bude obznanjen tačan datum održavanja izbora biti će moguća zvanična nominacija predsjedničkih kandidata. Rusko pravo predviđa dva načina za učešće na predsjedničkim izborima: Kao nezavisni kandidat i kao kandidat stranke.

Navalniju ostaje samo prvi način, jer njegovoj "Naprednoj stranci" Ministarstvo pravde nije dozvolilo kanidaturu. Zbog toga će on pri Centralnoj izbornoj komisiji najprije morati registrirati inicijativnu grupu kojoj pripada najmanje 500 ruskih građana sa aktivnim pravom glasa. Onda će morati predočiti Izbornoj komisiji najmanje 300.000 potpisa birača. No Navalnijev tim još ne može početi sa prikupljanjem potpisa. Ipak već sada Navalnijevu nominaciju kao predsjedničkog kandidata na internetu podržava 450.000 ljudi.