Nakon posjeta preferiranim partnerima poput američkog predsjednika Donalda Trumpa i pape Lava XIV., novi poljski predsjednik Karol Nawrocki stigao je i u zemlju kojoj poljski desničarski konzervativci duboko ne vjeruju – Njemačku. Ovog utorka sastao se s njemačkim predsjednikom Frank-Walterom Steinmeierom, a tijekom dana se očekuje i susret s kancelarom Friedrichom Merzom u Berlinu. Zatim će odletjeti u Pariz.

I tijekom predizborne kampanje i nakon što je prije šest tjedana preuzeo dužnost, Nawrocki nije skrivao svoje rezerve prema svom zapadnom susjedu, koji navodno dominira EU zajedno s Francuskom na štetu Poljske, naravno.

Nawrocki „potvrdio" zahtjev za ratnom odštetom

U svom govoru povodom 86. obljetnice početka Drugog svjetskog rata 1. rujna 2025., Nawrocki je potvrdio zahtjev svoje zemlje za plaćanjem ratne odštete od strane Njemačke. Štoviše, budućnost partnerstva između Poljske i Njemačke učinio je ovisnom upravo o rješavanju ovog pitanja.

„Kako bismo izgradili partnerstvo s našim zapadnim susjedom temeljeno na istini i dobrim odnosima, moramo konačno riješiti pitanje reparacija od njemačke države, što ja, kao predsjednik Poljske, nedvosmisleno zahtijevam za dobrobit svih", rekao je Nawrocki na komemoraciji u Westerplatteu kod Gdanjska. 

U rujnu 2022., komisija Poljskog parlamenta procijenila je ratnu štetu Poljske na 6,2 bilijuna zlota (nešto manje od 1,5 bilijuna eura). Poljska vlada lijevog centra Donalda Tuska stoga već dvije godine traži financijsku pomoć za preživjele nacističke žrtve, čiji se broj procjenjuje na 70.000. Do sada bezuspješno.

Vođa oporbene desničarske konzervativne stranke Pravo i pravda (PiS), Jaroslaw Kaczynski, 1. rujna je pooštrio retoriku, nazvavši Njemačku "postnacističkom" državom koja nije kaznila nacističke zločince niti obeštetila nacističke žrtve. Nedavna anketa pokazuje da većina Poljaka (54 posto) podržava zahtjev za reparacijama. Nawrockijev glasnogovornik, Rafal Leskiewicz, nedavno je potvrdio da će reparacije biti tema razgovora u Berlinu.

Berlin, međutim, odbacuje zahtjeve za reparacijama. Pitanje je pravno riješeno, potvrdio je povjerenik njemačke vlade za Poljsku, političar CDU-a Knut Abraham. Istaknuo je sigurnosnu suradnju između dviju zemalja. "Za razliku od tada, kada je Poljska bila žrtva, Njemačka i Poljska sada se bore jedna za drugu. I to moramo poduprijeti vojno i financijski", rekao je Abraham za Redaktionsnetzwerk Deutschland (RND).

Sigurnost u središtu pozornosti

Sigurnosno pitanje došlo je u prvi plan „upadom" ruskih dronova u poljski zračni prostor u noći na prošlu srijedu (11. rujna 2025.). Razočaravajuća reakcija Washingtona bila je "šamar u lice" za Nawrockog, napisala je poljska online-platforma ONET. Za razliku od SAD-a, europski saveznici iz NATO-a, uključujući Njemačku, brzo su reagirali na provokaciju. Bundeswehr je proširio svoje djelovanje duž istočne granice NATO-a, uključujući nadzor zračnog prostora u Poljskoj pomoću Eurofightera. Broj zrakoplova udvostručen je s dva na četiri.

"Trumpovo laviranje i brza pomoć iz Europe trebali bi natjerati Nawrockog da se predomisli", rekao je za DW Piotr Buras, voditelj varšavskog ureda Europskog vijeća za vanjske odnose (ECFR). "Kada, ako ne sada?", odgovorio je politolog na pitanje o šansi za njemačko-poljskim sigurnosnim partnerstvom. Kao vrhovni zapovjednik vojske, predsjednik, koji se do sada oslanjao na poseban odnos sa Sjedinjenim Državama i Trumpom u sigurnosnoj politici, mogao bi korigirati svoju politiku, dodaje Buras.

Politologinja Agnieszka Lada-Konefal je skeptična. „Poljska desnica neće promijeniti svoj stav prema Njemačkoj jer se ne vodi racionalnim argumentima, već političkim kalkulacijama", objasnila je zamjenica direktora Njemačkog poljskog instituta (DPI) u Darmstadtu u intervjuu za DW. „Antinjemačka retorika donosi političke prednosti isplati se prikazati Nijemce kao bauke i ocrniti njemačku politiku kao nešto sumnjivo", rekla je Lada-Konefal. 

Izborna pobjeda koalicije lijevog centra pod Donaldom Tuskom u listopadu 2023. donijela je normalizaciju njemačko-poljskih odnosa nakon osam godina vlade PiS-a, ali ne i očekivani preokret. Čak ni promjena vlasti u Berlinu nakon saveznih izbora u veljači 2025. nije se pokazala kao prekretnica po tom pitanju. Jednostrano uvođenje graničnih kontrola od strane Njemačke u svibnju i poljske protumjere dodatno su zatrovali odnose.

Tijekom izborne kampanje, kancelar Friedrich Merz dosljedno je naglašavao da mu je Poljska jednako važan partner kao i Francuska. Nakon polaganja prisege početkom svibnja posjetio je Pariz i Varšavu. Ali četiri mjeseca kasnije, u govoru na otvaranju Konferencije veleposlanika 8. rujna, govorio je samo o francusko-njemačkoj osovini.

Umor od Poljske u Njemačkoj?

„Vidim određeno razočaranje, čak i umor od Poljske, u političkim i diplomatskim krugovima u Njemačkoj", priznaje Lada-Konefal. Berlin je razočaran što poljska vlada nastoji izbjegavati određene inicijative u poljsko-njemačkim odnosima iz unutarnjopolitičkih razloga, tj. iz straha od kritika oporbe, dodaje ona. „Lopta je sada u poljskom dvorištu", rekla je. „Varšava bi trebala sama preuzeti inicijativu ili barem pozitivno odgovoriti na njemačke ponude umjesto da pokazuje nezainteresiranost", savjetuje zamjenica ravnatelja DPI-ja.

Politolog Buras procjenjuje situaciju još radikalnije. „Tuskova vlada boji se da će je oporba označiti pronjemačkom. To ometa nove inicijative prema Berlinu", objašnjava.

Nawrockijev prethodnik, Andrzej Duda, koji je također potekao iz desno-konzervativnog tabora, nastojao je održati dobar odnos s dvorcem Bellevue, sjedištem njemačkog saveznog predsjednika. „Nawrocki će jasnije artikulirati svoja očekivanja od Njemačke od svog prethodnika jer se snažnije obraća desničarskim biračima od Dude", objasnila je Lada-Konefal.

Program za novinare povodom Nawrockijeva posjeta Berlinu ne predviđa ni konferenciju za predstavnike medija, a čak ni izjave. Strah od neugodnih pitanja očito je veći od želje da se pred novinarima njemačke prijestolnice predstavi kao pouzdan partner.