Brojke nikada nisu bile tako drastične: prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji više od 90 posto svjetskog stanovništva je izloženo zagađenom zraku. Godišnje od posljedica umire sedam milijuna ljudi.
Oglas
Iako su brojke Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) sasvim nove, spoznaja o zagađenosti zraka postoji već godinama. Posljednje istraživanje, koje je provedeno prije dvije godine, govori o sličnom stanju.
Sedam milijuna umrlih
Meria Neira, direktorica odjela za javno zdravstvo pri WTO-u, govori o nepromijenjeno dramatičnoj situaciji. „Potpuno je neprihvatljivo da godišnje preko sedam milijuna ljudi diljem svijeta umre od posljedica zagađenosti zraka. Devet od deset stanovnika planeta Zemlje udišu zrak koji ne odgovara normama WTO-a. To je zaista dramatično stanje, kaže Neira. Loš zrak je razlog za otprilike četvrtinu svih srčanih oboljenja sa smrtnom posljedicom, a isto tako i moždanih udara i oboljenja pluća. WTO pritom prilikom istraživanja razlikuje zrak u otvorenom i zatvorenom prostoru. I dok se zrak u zatvorenom prostoru posljednjih godina pogoršao, zrak na otvorenom ostaje u istoj mjeri zagađen.
Od otvorenih ognjišta najviše umiru žene i djeca
Kao i u prošlosti, za zagađenje zraka na otvorenom su krivi ispušni plinovi iz automobila i industrijskih postrojenja, prašina i spaljivanje smeća. Tri milijuna osoba godišnje umire zbog zagađenog zraka u zatvorenim prostorima. Razlog je – siromaštvo. „Mnogi ljudi diljem svijeta su još uvijek prisiljeni ložiti otvorene vatre u zatvorenim prostorima na kojima se kuha ili grije", kaže Neire. Prije svega u Africi i dijelovima Azije su otvorena ognjišta vrlo raširena. Ovdje je ogrjev drvo ili ugljen umjesto mnogo čišćih energenata poput plina ili električne energije. Ovom kućnom zagađenju su najviše izložene žene i djeca.
Razvijene zemlje čine pomake
Istodobno se u razvijenim zemljama kvaliteta zraka poboljšala. WHO se služi podacima poput satelitskih fotografija ili podataka o kvaliteti zraka iz preko četiri tisuće gradova iz preko stotinu zemalja. Pritom se broj gradova koji dobrovoljno ove osjetljive podatke šalju WHO-u povećao, kažu u sjedištu ove organizacije u Ženevi. To ukazuje ne povećanu svijest o potrebi očuvanja čistoće zraka. No još uvijek se premalo čini u ovom važnom segmentu očuvanja okoliša, smatra Maria Neira.
„Mi moramo ovim širokim slojevima građana omogućiti bolji pristup čistim izvorima energije. No zbog demografskih kretanja ali i nedostatka političke volje, sve se to kreće mnogo sporije od priželjkivanog", kaže WHO stručnjakinja. Na jesen ove godine WHO organizira prvu međunarodnu konferenciju o čistoći zraka na kojoj bi trebali sudjelovati ministri energije, zaštite okoliša, prometa i zdravstva zemalja članica WHO-a. Možda još jedan korak u borbi za čišći zrak.
Neprepoznatljivi sivi grad
Tuzla je jedan od najzagađenijih gradova Evrope. Dok liječnici svake godine upozoravaju na štetne posljedice po zdravlje ljudi, a stručnjaci nabrajaju glavne uzročnike zagađenja, u gradu soli se ništa ne mijenja.
Foto: DW/A. Salihbegovic
Zime su najteže
Tuzlaci su svake zime svjedoci ovakvih prizora. Njihov grad obavijen je oblakom smoga i magle, a sa najpoznatijeg tuzlanskog izletišta Ilinčice, gradske četvrti se teško mogu prepoznati. Snijeg kao 'prirodni neprijatelj' smoga i magle ovaj put nije mnogo pomogao u poboljšanju kvalitete zraka.
Foto: DW/A. Salihbegovic
Protest građana
Lokalni mediji u zimskom periodu često upozoravaju da građani u večernjim satima, ukoliko nemaju potrebe, ne izlaze van. U znak protesta građani su stavili masku na lice Meše Selimoviće, čija statua se nalazi u centru grada i jedan je od simbola ovog grada.
Foto: DW/A. Salihbegovic
Indeks kvalitete zraka - nezdrav
U Tuzli je krajem januara 2018., kada je ova fotografija napravljena, čak pet dana u nedjelji indeks kvalitete zraka bio iznad 150, a da bi zrak bio okarakterisan kao zdrav, indeks mora biti ispod 50. Samo prošle godine, od januara do oktobra uočeno je šest stotina sati prekoračenja dozvoljene zagađenosti od 50µg/m3, upozorili su iz organizacije Centar za ekologiju i energiju Tuzla.
Foto: DW/E. Sofic
Prva pomoć - šal
Zagađenost zraka godišnje ubije tri miliona ljudi na svijetu. To su podaci Svjetske zdravstvene organizacije, prema kojima je 5,4 posto svih smrtnih slučajeva uzrokovano lošom kvalitetom zraka. Liječnici u Tuzli upozoravaju da su rezultati udisanja štetnih materija po zdravlje sve gori. Zbog toga, prilikom šetnje gradom, Tuzlaci ne zaboravalju šal. On je prva pomoć protiv štetnih čestica.
Foto: DW/A. Salihbegovic
Temperaturna inverzija
Geografski položaj Tuzle jedan je od bitnih faktora koji utiču na zagađenost zraka. Grad se nalazi u kotlini, gdje nema dovoljno vjetra i zbog toga svake zime dolazi do temperaturne inverzije, pojave koja nastaje kada se u blizini tla formira hladan sloj zraka, a iznad njega topli. Tada nema prirodnog strujanja zraka, te se štetne čestice u hladnom zraku zadržavaju i on postaje sve zagađeniji.
Foto: DW/E. Sofic
Problem grijanja
Jedan od drugih bitnih faktora zagađenosti zraka u Tuzli je i sistem grijanja. Većina objekata je priključena na centralno grijanje, odnosno na vrelovode kojima se trasportuje vrela voda iz Termoelektrane Tuzla. Međutim, još uvijek je veliki broj objekata koji nisu priključeni na taj sistem i koji se najvećim dijelom griju na ugalj.
Foto: DW/A. Salihbegovic
Industrija
Kao glavni krivac loše kvalitete zraka u Tuzli najčešće se navodi Termoelektrana (TE) Tuzla. Naselja sa najlošijom kvalitetom zraka u Tuzli – Bukinje, Šićki Brod i Husino – nalaze se u neposrednoj blizini TE. Ipak ne treba zaboraviti ni blizinu lukavačke industrije i emisiju koja stiže iz Cementare Lukavac, GIKIL-a i Sisecam-Sode.
Foto: DW/A. Salihbegovic
Eko test nije eliminatoran
Saobraćaj je također jedan od bitnih zagađivača zraka u ovom gradu. Kao najnaseljenije područje u BiH, ne čudi što tuzlanskim ulicama saobraća veliki broj vozila. Starost vozila, uključujući i vozila javnog prevoza, kao i činjenica da pri registraciji vozila eko test nije eliminatoran, ide u prilog štetnim ispušnim plinovima i zagađenosti zraka u gradu soli.