1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Nečisti zrak - globalni problem

Karl Dietrich Mäurer
6. maj 2018

Brojke nikada nisu bile tako drastične: prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji više od 90 posto svjetskog stanovništva je izloženo zagađenom zraku. Godišnje od posljedica umire sedam milijuna ljudi.

Foto: Getty Images/VCG

Iako su brojke Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) sasvim nove, spoznaja o zagađenosti zraka postoji već godinama. Posljednje istraživanje, koje je provedeno prije dvije godine, govori o sličnom stanju.

Sedam milijuna umrlih

Meria Neira, direktorica odjela za javno zdravstvo pri WTO-u, govori o nepromijenjeno dramatičnoj situaciji. „Potpuno je neprihvatljivo da godišnje preko sedam milijuna ljudi diljem svijeta umre od posljedica zagađenosti zraka. Devet od deset stanovnika planeta Zemlje udišu zrak koji ne odgovara normama WTO-a. To je zaista dramatično stanje, kaže Neira. Loš zrak je razlog za otprilike četvrtinu svih srčanih oboljenja sa smrtnom posljedicom, a isto tako i moždanih udara i oboljenja pluća. WTO pritom prilikom istraživanja razlikuje zrak u otvorenom i zatvorenom prostoru. I dok se zrak u zatvorenom prostoru posljednjih godina pogoršao, zrak na otvorenom ostaje u istoj mjeri zagađen.

Od otvorenih ognjišta najviše umiru žene i djeca

Otvorena ognjišta - tihe ubojiceFoto: DW/Wolfgang Bernert

Kao i u prošlosti, za zagađenje zraka na otvorenom su krivi ispušni plinovi iz automobila i industrijskih postrojenja, prašina i spaljivanje smeća. Tri milijuna osoba godišnje umire zbog zagađenog zraka u zatvorenim prostorima. Razlog je – siromaštvo. „Mnogi ljudi diljem svijeta su još uvijek prisiljeni ložiti otvorene vatre u zatvorenim prostorima na kojima se kuha ili grije", kaže Neire. Prije svega u Africi i dijelovima Azije su otvorena ognjišta vrlo raširena. Ovdje je ogrjev drvo ili ugljen umjesto mnogo čišćih energenata poput plina ili električne energije. Ovom kućnom zagađenju su najviše izložene žene i djeca.

Razvijene zemlje čine pomake

Istodobno se u razvijenim zemljama kvaliteta zraka poboljšala. WHO se služi podacima poput satelitskih fotografija ili podataka o kvaliteti zraka iz preko četiri tisuće gradova iz preko stotinu zemalja. Pritom se broj gradova koji dobrovoljno ove osjetljive podatke šalju WHO-u povećao, kažu u sjedištu ove organizacije u Ženevi. To ukazuje ne povećanu svijest o potrebi očuvanja čistoće zraka. No još uvijek se premalo čini u ovom važnom segmentu očuvanja okoliša, smatra Maria Neira.

„Mi moramo ovim širokim slojevima građana omogućiti bolji pristup čistim izvorima energije. No zbog demografskih kretanja ali i nedostatka političke volje, sve se to kreće mnogo sporije od priželjkivanog", kaže WHO stručnjakinja. Na jesen ove godine WHO organizira prvu međunarodnu konferenciju o čistoći zraka na kojoj bi trebali sudjelovati ministri energije, zaštite okoliša, prometa i zdravstva zemalja članica WHO-a. Možda još jedan korak u borbi za čišći zrak.


Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android