„Iranci Ali (24) i Noh (32) hodaju po hladnoj kiši. Upravo su oprali zube grančicama s mladog drveća i sada odlaze nekoliko kilometara dalje, kroz neplodni, močvarni planinski predio, do nekog mjesta za tuširanje. Blatnjava staza vodi od izgorjelog izbjegličkog kampa Lipa, mjesta koje se pretvorilo u simbol nemoći Evrope pred ljudima u bjekstvu i migracijama."

Ovako najtiražniji njemački list, tabloid Bild, opisuje situaciju na sjeveru Bosne i Hercegovine prvih dana 2021. godine.

Kamp Lipa formiran je u septembru prošle godine. Bio je namijenjen za 1.000 ljudi koji putuju sami. Ideja je bila da se rastereti Bihać, udaljen dvadesetak kilometara i direktno na granici sa Hrvatskom, a time i sa Evropskom unijom.

Trebalo je da muškarci u njemu, kao i u drugim kampovima, sačekaju da se obrade njihovi zahtjevi za azil. Evropska unija je Bosni i Hercegovini za to uplatila 85,5 miliona evra, podsjeća Bild.

„Neprihvatljivo"

Brisel sada obećava dodatni novac: 3,5 miliona evra za – kako prenosi agencija dpa – bolji smještaj stotina migranata. „Situacija u Unsko-sanskom kantonu je neprihvatljiva", izjavio je šef diplomatije EU Žozep Borel.

O situaciji u BiH on je u nedjelju (3.1.) razgovarao sa komesarom EU za upravljanje u kriznim situacijama Janezom Lenarčičem. „Pozivamo vlasti (BiH) da u sred globalne pandemije ne ostavljaju ljude na hladnom i bez pristupa sanitarnim čvorovima", apelovao je Borel.

Situacija je neprihvatljiva – to kaže i specijalni izaslanik Evropske unije za BiH, Austrijanac Johan Zatler. On se u nedjelju u Sarajevu sastao sa ministrom bezbjednosti BiH Selmom Cikotićem. Bili su prisutni i ambasadori Italije, Njemačke i Austrije. „Životi i osnovna prava stotina ljudi su u ozbiljnoj opasnosti", ocijenio je Zatler.

Njemačka nevladina organizacija „Pro azil" oštro kritikuje Evropsku uniju, ali i zvanični Berlin. Optužuje ih za „totalni neuspjeh". Na meti kritika prije svih je kandidat za predsjednika Hrišćansko-demokratske unije (CDU) Fridrih Merc. On se tokom vikenda izjasnio protiv prijema ljudi iz kampova u Bosni i Hercegovini i Grčkoj. 

U izjavi za njemačku medijsku grupu Funke, Merc se založio za zajedničku azilantsku politiku EU i ocijenio da se ljudima mora pomoći na licu mjesta. „Čitava Evropska unija ima obavezu da na licu mjesta pomogne izbjeglicama na Balkanu ili na grčkim ostrvima", rekao je Merc. „Ta humanitarna katastrofa ne može se riješiti tako što ćemo reći: Dođite svi u Njemačku. Taj put više nije otvoren."

Stavove kandidata za prvog čovjeka CDU kritikuju i njemačke socijaldemokrate (SPD). Njihov poslanik Ahim Post optužio je Merca da je „bezosjećajan". Pomoći u slučajevima kao u Grčkoj ili u bosanskom Bihaću, što bi podrazumijevalo i spremnost da se prihvate izbjeglice, prema Postu je „imperativ čovječnosti".

Poslanik SPD zatražio je od saveznog ministra unutrašnjih poslova Horsta Zehofera (CSU) da gradovima i opštinama u Njemačkoj dozvoli prihvat migranata. Istovremeno bi, kaže Post, Evropska unija morala značajno da pojača pritisak na odgovorne u Bosni i Hercegovini.

„Gore nego neprihvatljivo"

U sličnom tonu formulisan je i komentar, koji pod naslovom „EU je arogantna i licemjerna", objavljuje ugledni list Zidojče cajtung. „Specijalni izaslanik EU za Bosnu situaciju u izgorjelom izbjegličkom kampu Lipa ocjenjuje kao 'neprihvatljivu'. I u pravu je", piše novinarka Katrin Kalvajt.

Ali to što EU situaciju u Bosni smatra „neprihvatljivom", a da po tom pitanju na grčkim ostrvima ne radi ništa – to je „gore nego neprihvatljivo", navodi se u komentaru. „Bosna još uvijek nije članica Evropske unije, a Grčka jeste. Na Lezbosu i Samosu izbjeglice sjede u hladnom i u blatu, bez grijanja, bez tekuće vode. Za njih je odgovorna EU."

„Licemjerno je", piše dalje u komentaru, „hvaliti se zatvaranjem Balkanske rute samo da bi se potom problem migranata nasukanih na južnoj granici EU prepustio zemljama koje nisu članice Unije. (...) Apelovanje na vladu u Sarajevu da poboljša uslove života za 'svoje' izbjeglice, dok istovremeno 'njihove' izbjeglice hiberniraju u blatu na grčkim ostrvima – to je nečuveno."

Igre na granicama

Za to vrijeme, vojska BiH je postavila šatore. Ali mnogi odbijaju da ih koriste. Oni žele nešto drugo, žele u Evropsku uniju. Zahur (23) iz Pakistana za Bild kaže: „Bosanska vlada, organizacije za pomoć – svi su korumpirani. Hrvatski predsjedniče, molim vas otvorite granicu! Već sam isprobao 20 'igara' i deportovan sam ovdje iz Italije."

„Igra" – tako migranti nazivaju pokušaj ilegalnog prelaska granice Evropska unije. Od 2018. godine u tome je uspjelo oko 30.000 ljudi. Ali mnogi, kao i Zuhur, i dalje su sa one druge strane.

priredio Ivan Đerković

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android