1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Neželjeni gosti – delegacija Evropskog parlamenta u Srbiji

Ivica Petrović
20. januar 2026

Delegacija Evropskog parlamenta stiže u posjetu Srbiji od 22. do 24. januara, ali i dalje stižu nove informacije oko toga ko će ih dočekati od predstavnika vlasti. Šta se može očekivati?

Tonino Picula
U okviru delegacije u Srbiju stiže i specijalni izaslanik Evropskog parlamenta za Srbiju Tonino PiculaFoto: Dusko Jaramaz/PIXSELL/picture alliance

Iako je posjeta iz Evropskog parlamenta najavljena još u jesen prošle godine, vlast u Srbiji već više nedelja to koristi za dalje raspirivanje antievropskog raspoloženja. U prvom trenutku je djelovalo da će predstavnici režima potpuno ignorisati tu posjetu, ali se sada saznaje da će goste dočekati ministri Marko Đurić i Nemanja Starović, kao i šefovi poslaničkih grupa vladajuće koalicije. Delegacija će se sastati i sa predstavnicima opozicije, Univerziteta, medija i nevladinih organizacija.

Političko-tabloidnu kampanju započeli su predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i predsjednica parlamenta Ana Brnabić, koji su nakon početnih tvrdnji da posjeta nije najavljena ipak priznali da jeste, ali da svejedno, delegacija Evropskog parlamenta dolazi nepozvana. Aleksandar Vučić je ocijenio da u Beograd dolaze „mrzitelji Srbije, i ne želim da ih vidim ni da razgovaram s njima". Predsjednik Srbije će se u to vrijeme nalaziti u Davosu, dok će Ana Brnabić biti u posjeti Estoniji.

Aleksandar Vučić i Viktor Orban Foto: Serbian Presidential Press Service/AP Photo/picture alliance

Poslanici Evropskog parlamenta su se u Rezoluciji Evropskog parlamenta o Srbiji krajem oktobra izjasnili da podržavaju brzo raspoređivanje ad hok misije EU za utvrđivanje činjenica u Srbiji, uz učešće Evropskog parlamenta, kako bi se na terenu procijenilo stanje demokratije, tekući protesti, napadi na demonstrante i represija usmjerena na studente, akademike, prosvjetne radnike i zaposlene u javnom sektoru.

Vlast: Mrze nas nastavnici i profesori

„Stav vlasti mi liči na ograđivanje unaprijed od onoga što će donijeti ova posjeta", ističe za DW Duško Lopandić, potpredsjednik Evropskog pokreta u Srbiji i potpredsjednik Srbija centra (SRCE):

„To samo pokazuje dalje odustajanje vlasti od evropskog puta. Iako je to jedna reprezentativna delegacija, vlast to sada pokazuje kao neku ujdurmu Tonina Picule i Hrvatske, i slično. Zato je sada na djelu propagandno spinovanje jednog lošeg đaka, koji sada tvrdi da ga mrze nastavnici i profesori. Vlast dobro zna da slika nije ništa bolja, da ništa od primjedbi, koje su se našle u Rezoluciji Evropskog parlamenta, nije otklonjeno i da se nastavljaju osveta i represija protiv mnogih koji su podržali proteste", kaže Lopandić.

Pod lupom EU i NATO

Reakcije vrha vlasti pokazuju da se oni uopšte ne ponašaju kao predstavnici zemlje, koja je kandidat za članstvo u Evropskoj uniji, skreće pažnju za DW Sonja Biserko, predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji.

„To i jeste provjera napretka u reformama, kojih uopšte nema. Srbija nije, osim retorički, na putu ka EU, i ona samo brine da li će dobiti finansijsku podršku Unije. Očito je došlo do kolapsa međunarodne ali i unutrašnje politike Srbije i zato i jeste pod lupom EU i NATO. Balansiranje Aleksandra Vučića na četiri stolice se urušilo i umjesto ispunjavanja zahtjeva pobunjenog društva, nasilje se pojačava. Srbija se sada nalazi u slijepoj ulici, što će vjerovatno zabilježiti i delegacija Evropskog parlamenta", ocjenjuje Sonja Biserko.

Predsjednica Helsinškog odbora Srbije Sonja Biserko: Umjesto ispunjavanja zahtjeva pobunjenog društva, nasilje se pojačava. Foto: privat

Vučić izgubio evropski oslonac?

Neprijateljski stav predsjednika Srbije prema delegaciji Evropskog parlamenta Duško Lopandić vidi kao „kombinaciju psihološkog faktora, i osjećaja da je izgubio oslonac unutar evropskih institucija, kao i da zna da od njih nema više šta da očekuje. Njegov rejting je izuzetno nizak u evropskim krugovima, ali i dalje nade polaže u politiku Trampa koja unosi konfuziju u međunarodne odnose. To se vidi i po otvorenoj podršci Orbanu, što je u suprotnosti sa stavom EPP-grupacije, koja podržava proevropsku opoziciju Orbanu. Suštinski je to antievropska politika", skreće pažnju naš sagovornik.

„Mislim da je Vučić na ovaj način otkrio svoju pravu prirodu i orijentaciju", ocjenjuje Sonja Biserko i dodaje da je to „politika koja Zapad koristi kao bankomat, a u suštini naginje ka Rusiji. Širom su otvorena vrata ruskom uticaju u Srbiji i u tom bloku nije samo Srpska napredna stranka (SNS), nego i tajne službe, Srpska pravoslavna crkva (SPC) i dio akademske zajednice. Zato sada u Srbiji na vidjelo izlazi otpor pravnoj državi, pluralizmu, slobodnim medijima i kritičkom mišljenju – dakle svemu onome što ugrožava njega i njegov režim", napominje Biserko za DW.

EU nije bila dovoljno kritična prema Vučiću, koji Brisel "korist kao bankomat a u suštini naginje Rusiji"Foto: DW

Izgubljen monopol međunarodne komunikacije

Reforma pravosuđa je jedan od bitnih uslova evropskih integracija i u tom smislu je dosta pažnje izazvao i manevar vlasti da izmjenama zakona praktično onemogući borbu protiv kriminala i korupcije. Stoga je i susret njemačke ambasadorke u Beogradu Anke Konrad s vrhovnom javnom tužiteljkom Zagorkom Dolovac izazvao veliki bijes vlasti.

Anke Konrad je izrazila „zabrinutost zbog predloženih izmjena zakona", što je bilo dovoljno da Ana Brnabić, predsjednica skupštine Srbije, izjavi kako je „šokirana tim sastankom". Predlagač tih izmjena zakona, poslanik SNS Uglješa Mrdić, taj sastanak je ocijenio kao „sraman".

„Vlast izuzetno iritira kada evropski predstavnici imaju i druge sagovornike u Srbiji", primjećuje Duško Lopandić i kaže da je „vlast dugo držala monopol na komunikaciju sa Zapadom".

„To je i sada razlog iritacije što će se delegacija Evropskog parlamenta sastati i sa medijima, opozicijom i civilnim društvom. Drugi razlog je opšti napad vlasti na pravosuđe, a posebno na tačke pravosuđa koje nisu pod njihovom potpunom kontrolom, a to su Tužilaštvo za organizovani kriminal (TOK) i vrhovni javni tužilac. Nerazumljiv je stoga pokušaj vlasti da izmjenama zakona ograniče pravosuđe da kontakte sa međunarodnim predstavnicima imaju samo preko Ministarstva pravde", ukazuje Lopandić za DW.

Ana Brnabić izjavi kako je „šokirana sastankom" s n jemačkom ambasadorkom Anke Konrad, koja je izrazila „zabrinutost zbog predloženih izmjena zakona" u SrbijiFoto: Darko Vojinovic/AP/picture alliance

Podilaženje antievropskoj javnosti

Više stranaka proevropske opozicije imaće poseban sastanak sa delegacijom Evropskog parlamenta, ali takođe postoje stranke, koje se protive dijalogu sa evropskim predstavnicima. Objašnjenja su različita – od toga da „probleme moramo da rješavamo sami bez stranaca", do stava da je „EU tokom proteklih 13 godina veoma doprinijela opstanku Vučića na vlasti".

„Činjenica je da se EU nije ponašala na dovoljno kritičan način prema Vučiću", kaže Sonja Biserko, „ali je isto tako činjenica da opozicija nije bilo dovoljno jaka da bude partner s kojim se razgovara".

„Evropska unija je ipak morala da bude svjesna težine satanizacije i dehumanizacije opozicije. Pritom se Vučić već 13 godina ponaša kao da je on opozicija i kritikuje bivšu vlast. Zato sada imamo kidnapovan izborni proces, koji onemogućava bilo koga da vodi ravnopravnu borbu. Ograđivanje studenata od opozicije takođe pokazuje da je ta kampanja bila učinkovita", ističe Biserko.

Mislim da oni igraju na taj evroskeptični dio javnosti u Srbiji, naglašava Duško Lopandić.

„Javnost u Srbiji je više nego bilo gdje na Balkanu evroskeptična. Evropska unija je i pored svih primjedbi jedini ozbiljan sagovornik kada je riječ o reformama i napretku društva. Jedan od načina smjene vlasti jeste i da se delegitimiše njen narativ da ima neku međunarodnu podršku. U tom kontekstu veoma je bitno da se razgovara s evropskim institucijama", zaključuje Lopandić za DW.

Preskoči naredno područje Aktualno na početnoj stranici

Aktualno na početnoj stranici

Preskoči naredno područje Ostale teme