Godine 2018. ekološka organizacija NABU, Ministarstvo za zaštitu životne sredine njemačke pokrajine Donje Saksonije i lanac supermarketa Peni pokrenuli su impresivnu akciju: sa polica jedne prodavnice uklonjeni su svi proizvodi koji ne bi postojali bez insekata. Nestalo je više od polovine asortimana. Od ukupno 2500 ponuđenih proizvoda, 1500 je direktno ili indirektno zavisilo od rada insekata.

Bez insekata nema jabuka – ili koliko je oprašivanje vrijedno u novcu

Insekti koji oprašuju biljke, poput bumbara, pčela i osa, ali i muhe, bube, pa čak i komarci, skupljaju nektar, a neki i polen cvjetova. Tokom njihovih posjeta, muški polen se lijepi za njihova tijela. Kada puze ili lete dalje, polen dospijeva na takozvanu njušku, ženski polni organ sljedećeg cvijeta. Tako dolazi do oplodnje, pa iz cvijeta može da izraste, na primjer, jabuka.

Neke biljke za ishranu se oprašuju putem vjetra; druge poput žitarica su samooprašujuće. Ali, aktivno oprašivanje je važno za oko trećinu svjetske proizvodnje hrane. Izraženo u novcu: insekti koji oprašuju biljke godišnje ostvaruju tržišnu vrijednost od 500 milijardi eura. To je otprilike jednako bruto domaćem proizvodu Belgije (u 2022. godini).

Kada uopšte ne bi bilo letećih i puzećih oprašivača, procjene ukazuju da bi svjetski prinosi mogli da se smanje i za 90 procenata. Naša snabdijevanje proteinima, vitaminima ili željezom bilo bi ozbiljno ugroženo.

Zašto nam nisu potrebne samo medonosne pčele

Medonosna pčela igra važnu ulogu u oprašivanju. Međutim, jedno naučno istraživanje je pokazalo: ne treba se oslanjati samo na nju. Bilo da se radi o zrnu kafe, tikvama ili trešnjama – što je više divljih pčela, poput bumbara, uključeno u oplodnju, tim je veći prinos.

Drugim riječima: ako 100 medonosnih pčela plus 50 divljih pčela opraši cvjetove, one su mnogo efikasnije nego ako to učini samo 150 medonosnih pčela. Jedna meta-studija, koja je obuhvatila 39 međunarodnih studija, otkrila je još više: između 25 i 50 procenata svih posjeta cvjetovima ne obavljaju pčele, već drugi insekti: muhe, bube, mravi, moljci i leptiri.

Ose su također korisne

A studija Tehničkog univerziteta u Minhenu potvrđuje važnost upravo takvih oprašivača. Ose, na primjer, pomažu protiv štetočina, a možda čak i protiv raka. Umiju da nam dosađuju, a ubod ose zaista boli. Ali koliko god često ih psovali, one su vrlo važne za nas. U zemljama poput Njemačke one su s dobrim razlogom zaštićene zakonom. Ose, uključujući i veće stršljene, hrane se uglavnom sokovima iz biljaka i cvjetova. Zato vole slatko. Pri tome oprašuju različite vrste cvjetova od onih koje oprašuju pčele.

Međutim, osama je za potomstvo potreban životinjski protein, pa se hrane i manjim insektima, poput gusjenica - zbog čega su, kao što znamo, zainteresovane i za šunku i druge mesne proizvode. Kada ose ne bi jele manje insekte, bilo bi mnogo više insekata-štetočina i onih koji prenose bolesti.

Vrijednost ove "radne sposobnosti osa", odnosno njihovog doprinosa ekosistemima, procjenjuje se na oko 417 milijardi dolara godišnje.

Usput, otrov osa mogao bi se koristiti i u medicini, jer djeluje protiv različitih bakterija, gljivica i kvasaca. Otrov određene vrste poljskih osa mogao bi čak da pomogne u borbi protiv raka jetre.

Ali čemu, molim vas, služe komarci?

Komarcizaista mogu biti dosadni, zar ne? – Pogrešno! Treba reći: "Komarci, koji bodu ljude, mogu biti dosadni." Ali u pitanju je samo jedna porodica komaraca. Samo u Njemačkoj postoji ukupno 28 različitih porodica komaraca. Čak i komarci koji bodu se uglavnom hrane nektarom i biljnim sokovima. I oni oprašuju biljke tokom svojih posjeta cvjetovima. Naša krv je potrebna samo ženkama komaraca. Proteini su im važni da bi njihova jaja sazrela.

Da, komarci koji bodu mogu prenositi opasne bolesti. Ali su također važan izvor hrane za druge životinje, poput ptica ili riba. Bez komaraca bi bilo manje pastrmki. I bez komaraca koji bodu ne bi bilo čokolade - jer praktično ne bismo imali kakao. Naime, vrlo malim cvjetovima kakaovca hrane se uglavnom veoma sitni komarci koji bodu. Bez njih, police sa čokoladom u samoposluzi bi bile prazne.

Ovaj tekst je izvorno objavljen na njemačkom jeziku.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na
Instagramu