Kružni balkon na vrhu tornja Galata idealno je mjesto za fotografisanje grada kome se čak ni sa te tačke ne može sagledati kraj. U Istanbulu živi 4 puta više ljudi nego u cijeloj Bosni i Hercegovini.

“Zalazak sunca” - rad umjetnika Vahita Tune, u Muzeju moderne umjetnosti. Ko ne razumije vezu naslova i čovjeka na vrhu pješčane piramide koji gleda u megafon kao u sunce, može se na klupi okrenuti za 180 stepeni i gledati pravi Sunshine nad Bosforom.

Skrajnuta sa glavih turističkih transferzala, u pazuhu Zlatnog roga, u kvartu Fanar, crkva svetog Đorđa je mala izvana ali velika iznutra. Ne samo bo bogatstvu ukrasa i značaju relikvija, nego i po činjenici da je ona središte vaseljenskog patrijarha.

Pogled iz dvorišta Sulejmanije na Zlatni rog i poslovno središte Levent u daljini. Zadatak za prvačiće: ima li više dimnjaka na Sulejmanijinom hamamu ili poslovnih tornjeva na leventskom horizontu?

Unutrašnjost jednog od paviljona u dvorcu Topkapi, odakle je sultan imao pogled kroz ruže na harem. Iako je dvorac pretvoren u muzej prepun zlata i dragog kamenja svjetovne i vjerske namjene, ono najvrednije u njemu su boje i mirisi bilja i mora.

Treba biti majstor pa ovako parkirati stari kamion u uskoj ulici podno Sulejmanija džamije. U Istanbulu nema toliko uske i strme ulice da njome neće proći neko prevozno sredstvo, makar i kolica nekog od stotina gradskih nosača Samuela.

Nijedno mjesto i nijedno vrijeme nije nezgodno da se popije čaj, sa mušterijom, gostom, šegrtom, gazdom, turistom, komšijom. Ali ne i sa ženom. Njeno mjesto u čaršiji i mahali je tamo gdje je bilo i prije hiljadu godina.

Projektanti mosta metro linije preko Zlatnog roga morali su voditi računa o strogim propisima UNESCO-a, ne samo u vezi s konkretnim objektima iz bizantskog perioda, nego i pazeći da svojim objektom ne naruše pogled na staro gradsko jezgro.

Za razliku od turista s rancima na leđima i flašama vode u rukama, stanovnici Istanbula svoje terete nose uglavnom u crnim plastičnim kesama, čiji sadržaj, roba za prodaju ili ručak za familiju, očito nije lagan, pa se koristi svaka prilika de se kese spuste i da se odmori.

Za jednu liru (otprilike trećina eura) na svakom prometnijem trgu ili raskršću Istanbula zanemogao čovjek i turista može prevariti glad đevrekom (simitom), tvrdim pecivom od bijelog brašna unutra i koricom zapečenog susama izvana. Mljac.