Crna Gora je u junu 2012. godine održala prvu Međuvladinu konferenciju sa EU i time otvorila proces pristupnih pregovora za članstvo. Od tada do danas Podgorica je od 35 postojećih otvorila i zatvorila dva poglavlja, jedno koje se odnosi na nauku i istraživanja i drugo iz oblasti kulture i obrazovanja. Crnogorska vlada nada se da će do kraja ove godine otvoriti i dva najzahtjevnija poglavlja u pregovorima, poglavlja 23 i 24 koja se tiču pravosuđa i temeljnih prava, odnosno pravde, slobode i bezbjednosti. Upravo je vladavina prava ono na čemu EU najviše insistira kada je u pitanju ne samo evrointegracioni put Crne Gore već i drugih zemalja Zapadnog Balkana. Poslije sastanka u Briselu predsjednik Savjeta EU, Herman van Rompej, čestitao je predsjedniku Crne Gore Filipu Vujanoviću na „opštem napretku“ Crne Gore u procesu evrointegracija, na reformi Ustava i jačanju nezavisnog sudstava, ali i podvukao neophodnost pravne sigurnosti u zemlji, transparentnosti i efikasnosti državnih institucija, kao i slobode medija:

„Godina 2013 važna je za proces širenja EU na Balkanu. Hrvatska je postala članica Unije. Dogovor između Srbije i Kosova postavio je evropske perspektive Beograda i Prištine u nove dimenzije. Tu su i napori Crne Gore, jedinstvo u zemlji po pitanju evrointegracija i uloga u regionu. Sve to nedvosmisleno ohrabruje i druge zemlje Balkana na njihovom putu ka EU“, ocijenio je Van Rompej.

Balkanska osmorka, šestorka..

Iako je iz Crne Gore u godini za nama u više navrata lansirana ideja o jačanju regionalne saradnje „balkanske šestorke“, u okviru koje se pominjalo i formiranje paralmentrane skupštine Zapadnog Balkana, a u cilju unapređenja međusobne saradnje, ali i ubrzanja procesa evrointegracija, predsjednik Crne Gore, Vujanović, u Briselu je fokus stavio na jednu drugu regionalnu inicijativu, iza koje stoje Hrvatska i Slovenija:

„Cilj ovog procesa nazvanog „Brdo“ (po Brdu kod Kranja gde je 2010. godine pokrenuta ideja) jeste da se ohrabre evrointegracije zemalja Zapadnog Balkana, da se podrže regionalni projekti i posreduje u rješavanju otvorenih pitanja u regionu“, objasnio je Vujanović u razgovoru sa Van Rompejem, dodavši da očekuje da naredni sastanka „balkanske osmorke“, planiran da se održi na proljeće u Hrvatskoj, da novi doprinos situaciji u regionu.

Šta spaja i razdvaja Balkan na putu ka EU?

Iako je u istoriji proširenja EU već bilo uspješnih primjera međudržavne saradnje u cilju približavanja Uniji, kao što je Višegradska grupa (čine je Mađarska, Poljska, Češka i Slovačaka , koje su zajedno 2004. godine pristupile EU), slične balkanske inicijative, za sada, nisu poprimile tako uspješan i usaglašen put. I dok analitičari kao „balkanske razloge“ navode ratnu prošlost, nedovršene države i otvorena pitanja, u međuvremenu i politika proširenja se promijenila, pa se sa „velikog proširenja“ došlo do pojedinačnog ulaska na osnovu sopstvenih zasluga zemlje. Iako iz Brisela često pozdravljaju i pozivaju na svaki vidi saradnje u regionu, činjenica je da balkanske zemlje imaju puno toga što ih spaja, ali i razdvaja na zajedničkom putu ka EU.

Autorica: Marina Maksimović

Odgovorna urednica: Zorica Ilić