Naselje Bare kod Kaknja, gdje je u nedjelju (4.1.) u klizištu smrtno stradala jedna osoba, izgrađeno je na otpadnim materijalima iz rudnika koji su na tom mjestu decenijama odlagani. U klizištu su uništene radničke barake izgrađene prije pedesetak godina, a jedna je potpuno zatrpana zemljom. Nadležni još nisu u prilici dati potpunije informacije o tome da li se radi o bespravno izgrađenim objektima. Sada je, kako za Deutsche Welle kaže načelnik Općine Kakanj Nermin Mandra, najvažnije zbrinuti unesrećene.

„Još se nismo bavili statusom tih objekata. Radi se o starim objektima kolektivnog stanovanja. Kako je riječ o stanovima za koje su, vjerovatno, radnici dobijali određena rješenja, želio bih vjerovati da je riječ o legalno izgrađenim objektima, no to ćemo precizno znati tek nakon uvida u dokumentaciju“, kaže Mandra.

Nelegalna gradnja u Kaknju i drugim bh. općinama do sada se nije ozbiljnije suzbijala. Mandra kaže da su se nadležni u poslijeratnoj BiH više fokusirali na proces legalizacije nelegalno izgrađenih objekata.

Zašto se ne poštuje procedura?

„Na ovu problematiku do sada se nije toliko posmatralo kroz prizmu sigurnosnih prilika koliko socijalno-ekonomskog stanja. Narod je gradio nelegalne objekte jer nije imao sredstava za rente, što je posebno karakteristično za ruralna područja. Dosta bespravno izgrađenih objekata legalizirano je u poslijeratnom periodu u pokušaju da se zbrine veliki broj izbjeglica. Tek su prošlogodišnje poplave i masovna klizišta ukazali na ozbiljnost u pogledu sigurnosne situacije. Vjerujem da će ti događaji, na žalost i ovaj sa početka 2015. godine, otvoriti novo poglavlje u oblasti izgradnje, odnosno prostornog planiranja“, kaže Mandra.

Prostorni plan je osnovni dokument uređenja svake jedinice lokalne samouprave. Za razliku od Republike Srpske (RS), Federacija BiH već 15 godina nema prostorni plan. Kojim se onda smjernicama rukovode nadležni u kantonima i općinama pri izradi sopstvenih prostornih planova?

Građevinski inžinjer i koordinator za sanaciju klizišta u Zavodu za izgradnju Kantona Sarajevo Fuad Babić kaže da bespravni objekti u ovoj zemlji „niču preko noći“ i da niko ne obraća pažnju na potencijalne sigurnosne rizike. Objekti bez dozvola grade se na geološki nepodobnim područjima, u blizini rudnika, otpada, odnosno na terenima koji često ne ispunjavaju ni minimum uslova za gradnju.

„Još od 1996. godine radimo na bazi podataka o klizištima u Kantonu Sarajevo i ustanovili smo da je u 90 posto slučajeva bespravna gradnja osnovni uzrok pojave klizišta. Situaciju dodatno usložnjava činjenica da su pojedini objekti infrastrukture, posebno vodovoda i kanalizacije, katastrofalno loši. Ovo je očaj! Curi na sve strane. Dunđer majstori ovdje vikendom grade objekte i ne brinu o inspektorima“, kaže Babić za Deutsche Welle.

Trospratnice na temeljima od 50 cm

Mnogi od bespravno izgrađenih objekata u Kantonu Sarajevo, ali i drugim dijelovima BiH, naknadno su legalizirani. Svako ko namjerava graditi poslovni ili stambeni objekat mora imati i geomehanički elaborat kojim se utvrđuje geologija prostora, njegove nosive i klizne karakteristike. Nadležni u općini ovaj elaborat moraju tražiti i pri naknadnoj legalizaciji objekta. U suprotnom, krše zakon.

Babić tvrdi da je legalizacija bespravno izgrađenih objekata često i „predizborna farsa“. „Pred svake izbore imate masovnu legalizaciju bespravno izgrađenih objekata za dobrobit glasačke mašine. No, morate znati da općina tako preuzima kompletnu odgovornost za legalizirani objekat i da vlasnik objekta može tražiti da mu se eventualna šteta plati“, ističe Babić.

On tvrdi da je problem bespravne gradnje u BiH prisutan još od 1945. godine. „Od tada se mi suočavama sa stihijskom, bespravnom gradnjom, naseljavanjem ljudi koji pojma nemaju gdje grade kuće. Na birou imamo 1.100 arhitekata, a dunđer majstori na temeljima od 50 centimatara prave trospratnice“, kaže Babić.