170708 Mandela 90
18. juli 2008Devedesete godine prošlog stoljeća su donijele velike promjene jugu Afrike. Pao je aparthejd, a lider Afričkog nacionalnog kongresa, Nelson Mandela je pušten na slobodu nakon 28 godina provedenih u zatvoru.
"U ovoj zemlji više nikada jedna grupa neće ugnjetavati drugu. Neka Vlada sloboda! Neka Bog štiti Afriku!", izjavio je on.
Ovo je bio veliki momenat za Južnoafričku Republiku, možda najveći u njenoj istoriji. 10. Maj 1994. kada je Nelson Mandela postao prvi crni predsjednik. Zemlja je dobila novi, moderni ustav - aperthejd je napokon bio gotov.
Smislio ga je Hendrik Vervord, čovjek kojem se 30-ih godina prošlog vijeka svidjela rasistička ideologija nacista. Pod njihovim uticajem, uveo je možda najbolesniji model kolonijalizma.
Pasoš za crnce kada izlaze do grada
Iza aperthejda se kriije etnički dizajn koji podrazumijeva potpunu podjelu rasa. Crnci, većinski dio stanovništa, smješteni su u rezervate. Na javnim mjestima propisana je stroga podjela na bijelce i nebijelce. Mješani brakovi su zabranjeni. Obrazovanje i radna mjesta dijele se prema klasnoj pripadnosti. Kada izlaze iz rezervata, Crnci su dužni da nose pasoše.
Uslijedili se protesti u organizaciji Afričkog Nacionalnog Kongresa, koji ubrzo prerastaju u masovne pokrete. U prvom planu stoje demonstracije, bojkoti i javno spaljivanje pasoša. Uz mnoge druge aktiviste, angažovao se i mladi advokat Nelson Mandela koji postaje i predsjednik Afričkog Nacionalnog Kongresa.
Kongres zabranjen, Mandela u zatvoru
Kada su protesti u martu 1960. godine završili masakrom u kojim je policija ubila 69 Crnaca, a 180 ranila, zabranjen je i Afrički kongres. Nelson Mandela bori se za pravdu iz podzemlja. Tadašnja vlast ga, međutim, 1964. godine hapsi i osuđuje na doživotnu robiju. Mandela i pred sudom naglašava da je za svoju ideju o demokratskoj državi spreman i da umre.
Iz zatvora na funkciju predsjednika
Trgovačke i finansijske sankcije međunarodne zajednice teško su pogodile nacionalističku vladu tokom 80-ih godina prošlog vijeka. Pod pritiskom ulice, vlada je ponovo morala da pregovara sa Afričkim kongresom. U proljeće devedesete, tadašnji predsjednik De Klerk objavljuje reforme i kraj protjerivanja aktivista. Iste godine, Mandela je nakon 28 godina, pušten iz zatvora. Dobija Nobelovu nagradu za mir, a 4 godine kasnije izabran je za predsjednika Južnoafričke Republike.