„Poslije propalog puča u Turskoj uhapšeno je nekoliko desetina hiljada ljudi. Novinari, pisci, profesori i kritički nastrojeni intelektualci izloženi su maltretiranju. Likovni umjetnici su za sada pošteđeni. Ali još prije puča, u sferi kulture je bilo raznih oblika cenzure. Otkazivanje Sinop-Bijenala i sajma umjetnosti ArtInternational, pokazuje da se situacija pogoršava“ piše Tagescajtung iz Berlina.

Frankfurter algemajne cajtung piše: „Udruženje njemačkih knjižara, njemački PEN i Reporteri bez granica, uputili su zajedničku peticiju njemačkoj vladi i Evropskoj komisiji u kojoj te dvije političke institucije pozivaju da – sloboda izražavanja u Turskoj bude mjera njihovog odnosa sa tom zemljom. Takođe se traži hitno i nebirokratsko izdavanje viza za ugrožene turske novinare. U noći između ponedjeljka i utorka, sjedište Evropske komisije u Briselu bilo je osvijetljeno natpisom 'Stand up! #FreeWordsTurkey'. Taj poziv na slobodu izražavanja, uz podršku intelektualca poput Gezine Švan i Luca Zajlera, potpisalo je više od 70.000 ljudi.“

Knjiga o zatvoru i otvoreno pismo Erdoganu

Frankfurtski list donosi i prikaz knjige jednog turskog novinara: „Novinar Džan Dundar završio je u zatvoru zato što je otkrio državne zločine: sutra u Njemačkoj izlazi knjiga u kojoj on piše o Turskoj i vremenu provedenom u zatvoru. Tri stotine stranica, pisanih u turskom zatvoru Silivri, predstavljaju važan dokument savremene istorije. Džan Dundar, nepokorni glavni urednik 'Džumhurijeta', najstarijeg lista u Turskoj, mjesecima je na papirićima vodio svoje zatvorske bilješke. U tišini samice pisao je o 'crnom periodu' u koji je Redžep Tajip Erdogan uveo Tursku.

'U slobodnim zemljama u zatvor idu oni koji počine zločin, međutim u Turskoj hapse one koji te zločine otkrivaju', piše Dundar. On je, zajedno s jednim kolegom, optužen i osuđen na preko 15 godina zatvora zbog izvještaja u kojem je riječ o tajnom isporukama Turskog oružja islamskim ekstremistima u Siriji. Dundar je bio najistaknutiji zatvorenik u logoru otvorenom 2008. godine. Logor se nalazi zapadno od Istanbula i u njemu ima mjesta za 15.000 političkih protivnika Erdogana. Predstavnici pravde su dvojici nepravosnažno osuđenih diskretno vratili pasoše. Dundar koji je ostao nepovrijeđen prilikom pokušaja atentata 6. maja, više ne živi u Turskoj.

Bez gorčine, ali uvijek duhovito, Dundar prikazuje monotoniju devedeset dva dana u Silivri. Kolege koji su već bili u zatvoru i kojima je bilo dozvoljeno da ga posjete, davali su mu savjete kako da ostane zdrav: 'Bavi se sportom. Dvorište je malo, ako ideš gore-dole, povrijedićeš gležnjeve. Šetaj u krug najmanje jedan sat.' Ili: 'Hrana je užasno masna. Isperi je vodom i onda ponovo zagrij u čajniku.' Advokat mu je rekao kako da skida boju s novina u boji i tako slika.

Knjiga se završava otvorenom pismom upućenim Erdoganu, u kojem mu se Dundar zahvaljuje za zatvor. Na taj način bio je zaštićen od 'širenja atmosfere građanskog rata u zemlji'. Tek nakon hapšenja, cio svijet je saznao za konvoje oružja turske tajne službe. Tek iz zatvora je cio svijet mogao da čuje šta on piše o opasnosti od rata i kriminalnoj turskoj državi. Tek zahvaljujući Erdoganu doživio je solidarnost koju je želio godinama. Ova knjiga zabrinjava, ali i generiše optimizam jer Turska nije samo Erdogan. Tu su i dalje mnoge demokrate – kao što je Džan Dundar“, zaključuje Frankfurter algemajne cajtung.

Turska „protjeruje“ austrijske arheologe

„Turska vlada oduzela je dozvolu Austrijskom arheološkom institutu i tako mu onemogućila nastavak istraživanja u antičkom Efesu, svrstanom u Svjetsku baštinu. Kao razlog za povlačenje dozvole od kraja avgusta, Ministarstvo unutrašnjih poslova u Ankari navelo je 'političke tenzije sa Austrijom',“ piše turski Hurijet, a prenosi Zidojče cajtung iz Minhena.

List konstatuje da je vlada u Beču očigledno dobila kulturno-politički račun za to što je nedavno pozvala na prekid pregovora Evropske unije sa Turskom. „Arheološko nalazište u Efesu na obali Male Azije, jedno je od glavnih turističkih atrakcija u Turskoj, sa oko milion i po posjetilaca godišnje. Efes, koji se nalazi u provinciji Izmir, bio je jedan od glavnih gradova antike. Svetilište boginje Artemide smatra se jednim od sedam svjetskih čuda. Mesto je poznato i po tome što je apostol Pavle tu pisao poslanicu Efešanima.

Austrijski arheolozi su, sa prekidima, u Efesu radili od 1895. godine. Oni odavno blisko sarađuju s turskim vlastima i arheolozima. Rezultat njihovog rada je, između ostalog, djelimična rekonstrukcija Hadrijanovog hrama, koji je takođe povećao privlačnost arheološkog nalazišta za turiste.

Uprkos tome, austrijski stručnjaci sada moraju da napuste Tursku, uključujući i kolege iz Njemačke, Francuske i drugih zemalja. Nagli prestanak saradnje pogađa oko 30 disertacija istraživača s različitih univerziteta. Ipak, Njemačka će sredinom novembra, prema planu, biti počasni gost na Međunarodnom sajmu knjiga u Istanbulu. To je 'znak solidarnosti', rekao je direktor Sajma knjiga u Frankfurtu Jirgen Bos“, piše Zidojče cajtung.